Kardiovaskularni sistem i njegove bolesti

[Iskra]

Ja bih sa koronom otišao odmah u visoke obrtaje
A zatim i na respirator....da me mogu kontrolirati

Davno sam ti rekla kakave su opasnosti pk tebe...a sad.me nrmoj plasiti. Hvala.
.

[Dina]

Trebam uraditi uzv srca, nisu mi radili, a nemam ni snage cekati satima na hladnom, pa cu negdje privatno...
Koji specijalista mi treba?! Kardiolog? Može li internista?

[Danci]

Šta je @Dina zasto ideš na taj pregled, jeste li prije toga uradili holter? Imate neke smetnje?

[Iskra]

Trebam uraditi uzv srca, nisu mi radili, a nemam ni snage cekati satima na hladnom, pa cu negdje privatno...
Koji specijalista mi treba?! Kardiolog? Može li internista?

Kardiolog....joj sto sam znala.jednog mladog lijecnika iz Zenice, ali...cula sam da je otisao van BiH.

[Dina]

Šta je @Dina zasto ideš na taj pregled, jeste li prije toga uradili holter? Imate neke smetnje?

Dok sam bolovala koronu, javile su mi se aritmije... Nisu u potpunosti nestale, a i zbog jos nekih simptoma kazu mi da bi bilo pozeljno da provjerim, za svaki slučaj...
Ali, ja sam lijena kada trebam dr., a i dojadilo mi je tokom zadnja dva mjeseca pa još nisam to obavila

@Danci nemoj me persirati, osjećam se odmah pet godina starijom

[Dina]

Trebam uraditi uzv srca, nisu mi radili, a nemam ni snage cekati satima na hladnom, pa cu negdje privatno...
Koji specijalista mi treba?! Kardiolog? Može li internista?

Kardiolog....joj sto sam znala.jednog mladog lijecnika iz Zenice, ali...cula sam da je otisao van BiH.

Ne bih mogla sada ni do Zenice, pogotovo ako je premlad
Zezam se, vidjeću ovdje, moram pitati mamu kod koga je ona bila na pregledu, znam da je isto radila privatno
I da, nije mi zao trositi na zdravlje, ali bukvalno sve placam, svaki antibiotik, svaki nalaz i kada idem u Dom zdravlja ili našu bolnicu...
Tako da barem neću se maltretirati čekanjem...

[Iskra]

Kardiolog....joj sto sam znala.jednog mladog lijecnika iz Zenice, ali...cula sam da je otisao van BiH.

Ne bih mogla sada ni do Zenice, pogotovo ako je premlad
Zezam se, vidjeću ovdje, moram pitati mamu kod koga je ona bila na pregledu, znam da je isto radila privatno
I da, nije mi zao trositi na zdravlje, ali bukvalno sve placam, svaki antibiotik, svaki nalaz i kada idem u Dom zdravlja ili našu bolnicu...
Tako da barem neću se maltretirati čekanjem...

Svakako otidji..ne kazem bona sto je mlad, nego sto je odlican doktor. ...

Pa gdje si Dinceeee

[Dina]

Ne bih mogla sada ni do Zenice, pogotovo ako je premlad
Zezam se, vidjeću ovdje, moram pitati mamu kod koga je ona bila na pregledu, znam da je isto radila privatno
I da, nije mi zao trositi na zdravlje, ali bukvalno sve placam, svaki antibiotik, svaki nalaz i kada idem u Dom zdravlja ili našu bolnicu...
Tako da barem neću se maltretirati čekanjem...

Svakako otidji..ne kazem bona sto je mlad, nego sto je odlican doktor. ...

Pa gdje si Dinceeee

Tu sam, samo sam u frci
Nemam vremena ni šaha igrati
Nisam mislila ići, ali preporučili su mi, i isprepadali me... a i mama me gnjavi da odem :face

[Iskra]

Svakako otidji..ne kazem bona sto je mlad, nego sto je odlican doktor. ...

Pa gdje si Dinceeee

Tu sam, samo sam u frci
Nemam vremena ni šaha igrati
Nisam mislila ići, ali preporučili su mi, i isprepadali me... a i mama me gnjavi da odem :face

Znas sta, ja licno smatram da ti sa tvojom historijom bolesti ne treba sad nesto aman da zuriss s tim, ALI najbokje si na svojoj kozi osjetila sta je korona. Zato idi, ali rastereceno. Zaista miskim.da nemas razlog za brigu ali preporucujem odlazak.

[Iskra]

Prema rezultatima nove studije, veća konzumacija rafiniranih žitarica, poput kroasana i bijelog kruha, povezana je s većim rizikom od kardiovaskularne bolesti, moždanog udara i smrti.

Rafinirane žitarice uključuju proizvode izrađene od rafiniranog (npr. bijelog) brašna, uključujući bijeli kruh, tjesteninu/rezance, žitarice za doručak, krekere i pekarske proizvode/deserte koji sadrže rafinirane žitarice.

Istraživanje je pokazalo da je više od sedam obroka rafiniranih žitarica dnevno povezano s 27 posto većim rizikom od rane smrti, 33 posto većim rizikom od srčane bolesti i 47 posto većim rizikom od moždanog udara.

Također, pokazalo se da konzumiranje cjelovitih žitarica ili bijele riže, nije bilo povezano sa značajnim štetnim učincima po zdravlje.

[Iskra]

HIPERTENZIJA

vodeći je uzrok bolesti i smrti u svijetu koji se može liječiti. Procjenjuje se da više od milijardu ljudi diljem svijeta ima hipertenziju. Inače, ovo stanje povećava rizik od nekoliko opasnih bolesti, poput infarkta miokarda (srčanog udara) i moždanog udara, te prerane smrti.

Rezultati nove studije pokazali su da je devet od deset pacijenata imalo ili nedovoljnu kontrolu krvnog tlaka ili povišene lipide u krvi, ili su bili pušači. Što znači da je velika većina pacijenata s visokim krvnim tlakom izložena barem jednom važnom, promjenjivom čimbeniku rizika za kardiovaskularne bolesti i preranu smrt.

Jednako tako, pokazalo se da nepotrebno veliki broj ljudi pati od srčanog ili moždanog udara, ili prerano umire zbog nedovoljno liječene hipertenzije.

Smatra se da bi velika većina pacijenata s hipertenzijom mogla smanjiti svoj rizik od srčanog i moždanog udara snižavanjem krvnog tlaka i lipida u krvi s više lijekova ili promjenom načina života.

Izvor:
University of Gothenburg

[Iskra]

Promjena načina života može pomoći u kontroli i sprječavanju povišenog krvnog tlaka, čak i ako uzimate lijekove za povišeni krvni tlak. Evo što možete učiniti:

Jedite zdravu hranu - Pokušaje usvojiti dijetu za hipertenziju kod koje je naglasak na voću, povrću, cjelovitim žitaricama i mliječnim proizvodima s niskim sadržajem masnoća. Uzimajte puno kalija koji pomaže pri sprječavanju i kontroli povišenog krvnog tlaka.


Jedite manje zasićenih masnoća.
Smanjite količinu soli u hrani - Niže razine natrija 1.500 mg dnevno prikladne su za osobe koje su stare 51 ili više godina te osobe koje imaju hipertenzijum dijabetes ili kroničnu bolest bubrega. Inače granična vrijednost za zdrave odrasle osobe je 2.300 mg natrija dnevno.

Održavajte zdravu tjelesnu težinu - Ako imate višak kilograma, gubitak samo 2,3 kilograma može sniziti krvni tlak.
Povećajte fizičku aktivnost - Redovita fizička aktivnost može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i kontroliranju tjelesne težine. Nastojite se baviti nekom fizičkom aktivnošću barem 30 minuta dnevno.

Ograničite unos alkohola - Čak i ako ste zdravi, alkohol može povisiti krvni tlak. Ako želite piti alkoholna pića, neka to bude umjereno, najviše jedno piće dnevno za žene i sve starije od 65 godina te dva pića dnevno za muškarce.

Ne pušite - Nikotin oštećuje stijenke krvnih žila i ubrzava proces otvrdnjavanja arterija (ateroskleroza). Ako pušite, zamolite liječnika da vam pomogne u odvikavanju.
Borite se protiv stresa - Smanjite stres na najmanju moguću mjeru. Primjenjujte zdrave tehnike za svladavanje stresa kao što su opuštanje mišića i duboko disanje. Pomaže i puno sna.

Kontrolirajte krvni tlak kod kuće - Ako kontrolirate krvni tlak kod kuće, možete pažljivo pratiti svoje stanje. Na primjer, je li vaš lijek dovoljno učinkovit i prijeti li vam pojava nekih komplikacija.

mjere_samopomoci_za_sprjecavanje_hipertenzije.jpg

[Iskra]

Broj smrtnih slučajeva povezanih s fibrilacijom atrija u porastu



Čini se da je broj smrtnih slučajeva povezanih s poremećajem srčanog ritma znanog kao fibrilacija atrija u porastu, osobito među mlađim odraslim osobama, pokazalo je novo istraživanje.

Istraživanje je pokazalo da je s obzirom na dob, godišnje povećanje smrtnih slučajeva zbog fibrilacije atrija bilo veće među pacijentima od 35 do 64 godine - 7,4%, u usporedbi s 3%  kod pacijenata u dobi od 65 do 84 godine.

Inače, fibrilacija atrija ponekad dovodi do stvaranja krvnih ugrušaka, moždanog udara, zatajivanja srca i drugih kardiovaskularnih komplikacija.

Valja istaknuti, da je prije deset godina fibrilacija atrija bila pretežno bolest starijih ljudi, a sada se sve više viđa u ljudi u tridesetim godinama, poglavito kod pušača.

Izvor:
Journal of the American Heart Association

[Iskra]

Šta su aritmije?

Srce ima osnovnu zadaću da svojim kontrakcijama crpi ("pumpa") krv u tijelu. Istisnu funkciju obavljaju dvije pretklijetke i dvije klijetke. Ova mehanička funkcija koordinirana je posebnom električnom instalacijom, koju nazivamo provodnim sustavom.

Provodni sustav se sastoji od prirodnih mjesta izbijanja električnog impulsa (prirodni "pacemaker"), a glavno mjesto koje diktira broj otkucaja jest tzv. sinusni (SA) čvor, koji je smješten u desnoj pretklijetki. Iz ovog mjesta električni impuls putuje prema klijetkama i nakratko zastaje na granici pretklijetki i klijetki, na mjestu koje se zove AV čvor. Ovaj ugrađeni, prirodni zastoj služi tome da omogući dodatno punjenje klijetki iz pretklijetki, što doprinosi ukupnoj istisnoj funkciji srca s oko 20-30 posto volumena krvi. Nakon toga impuls putuje posebnim sustavom električnih "žica" u klijetke, koje se onda simetrično stisnu i izbace ukupnu količinu krvi koja je predviđena svakim otkucajem.

Izraz aritmija opisuje svako odstupanje od opisanog uobičajenog, normalnog slijeda električnih impulsa u srcu. Normalan srčani ritam naziva se sinusni ritam (budući da dolazi iz sinusnog čvora), a normalan broj otkucaja nije fiksan broj, nego predstavlja raspon, koji kod većine osoba iznosi 60 (ili 50) do 100 otkucaja u minuti.

[Iskra]

Kako prepoznati aritmiju



Kao posljedica aritmije obično dolazi do poremećaja u istisnoj funkciji srca, što osoba može i ne mora osjetiti. Smetnje ovise i o vrsti aritmije, a mogu biti u rasponu od relativno bezazlenog osjećaja preskakivanja srca, do nedostatka zraka, zamora, vrtoglavice, boli ili pritiska u prsima, te u krajnjem slučaju, gubitka svijesti.

Važno je zabilježiti i nastup te trajanje aritmije. Neke aritmije su nakon što započnu prisutne trajno (npr. permanentna fibrilacija atrija), neke se javljaju u napadajima (paroksizmalne aritmije), koji mogu trajati nekoliko minuta, sati ili dana. Neke počinju naglo, a isto tako i prestaju (tipična paroksizmalna supraventrikulska tahikardija); neke su povezane s naporom, a neke se mogu osjetiti u većoj mjeri u fazi odmora, primjerice navečer, prije spavanja. Postoje i aritmije čija se učestalost smanjuje u naporu (kao npr. ventrikulske ekstrasistole iz desne klijetke

[Iskra]

Vrste aritmija


Poremećaje srčanog ritma (aritmije) možemo podijeliti prema frekvenciji na bradiaritmije (<60/min) i tahiaritmije (>100/min), a prema mjestu nastanka na supravenrikularne aritmije (nastaju u pretklijetkama) i na ventrikularne aritmije (nastaju u srčanim klijetkama).

Supraventrikularne artimije

Supraventrikularne ekstrasistole - preuranjene kontrakcije pretklijetki. Rijetko uzrokuju tegobe i mogu se javljati u potpuno zdravih osoba.

Supraventrikularna tahikardija - većinu čine ''kružne'' tahikardije, frekvencije 150-250/min koje su uzrokovane postojanjem dodatnog električnog ''snopića'' u srcu. Postojanje normalnog provodnog sustava i dodatnog snopa omogućuje ''kruženje'' aritmije u srcu. Kod akutnog napadaja aritmije, prekida se lijekovima, a može se izliječiti elektrofiziološkim ispitivanjem i ablacijom dodatnog ''snopa''.

Fibrilacija atrija - najčešća postojana aritmija u općoj populaciji. Rizik razvoja  fibrilacije atrija raste s dobi. Nastaje zbog brzih (>300/min) i nepravilnih električnih impulsa u pretklijetkama. Navedeno povećava rizik nastanka ugruška u pretklijetkama u atrijima. Osim specifičnog liječenja aritmije, zahtijeva i liječenje lijekovima ''protiv zgrušavanja''.

Ventrikularne artimije

Ventrikularne ekstrasistole - preuranjene kontrakcije klijetki. Javljaju se kod potpuno zdravih osoba i kod bolesnika sa sa strukturnom bolesti srca. Često uzrokuju simptome preskakanje srca, a liječenje ovisi o uzroku i broju samih ekstrasistola u 24 sata.

Ventrikularna tahikardija - ozbiljna aritmija koja može ugroziti život bolesnika. Po definiciji se radi o više od tri ventrikulske ekstrasistole u nizu. Većinom se javlja u bolesnika sa srčanim bolestima (preboljeli infarkt ili slabost srčanog mišića), međutim može se javiti i u zdravih ljudi. U pravilu uzrokuju simptome kao preskakanje srca, bol u prsištu, gubitak svijesti. Liječenje uključuje elektrokardioverziju ili hitnu defibrilaciju, antiaritmike, ugradnju kardioverter defibrilatora i radiofrekventnu ablaciju. Kod ljudi bez bolesti srca imaju dobru prognozu i visok stupanj izliječenja ili antiaritmicima ili ablacijom.

Fibrilacija ventrikula - aritmija nastaje zbog brzih i nepravilnih električnih impulsa iz klijetki koja dovode do gubitka kontrakcije klijetki i srčanog aresta. Terapija je hitna reanimacija i defibrilacija, a nakon toga liječenje uzroka i kod određene skupine bolesnika ugradnja kardioverter defibrilatora

[Podrinjac]

imam ja povremene, iznenadne napadaje tahikardije. Jednom, ili dvaput sedmično. I to već 15 godina . Broj otkucaja sigurno prelazi 200 u min. Nekad se zadrže duže, više minuta, a neke kraće. Često ih znam stopirati tako što zadržim dah.
Išao sam ja po doktorima, ali ništa nisu otkrili. Govorili mi da je od stresa, ili razvoja. Jedino što su otkrili to da neka komora oko srca ima neobičan oblik, ali ništa strašno. Evo i dana danas imam povremene napade. Bez ikakvih simptoma.