Nije. Ali nije ni taj cemu. Tako da ostajem pri kasnije recenom o preporuci za Cobalamin.lejlamo je napisao/la: ↑21 jan 2021, 17:29Moguće da se oko toga nismo razumjele, ali proizvod sadrži B12. Piše i na pakovanju, B1, B6 i B 12.Iskra je napisao/la: ↑21 jan 2021, 17:26
Ne misli.ona na nerve kao sto je kod nas uobicajeno, nervoza , anksioznost etc etc itd...obzirom na b 12 , ja znam na sta je mislila. Tibsi replicirala na njen post u kojem.se spomi nje b 12 .
U Pronervu nema tog vitamina. Lijrk je biljnog porijekla na bazi valerijane i gloga ako se dobro sjecam.
Nije ovo taj pronerv na kojeg ti misliš.
Vitamini i drugi dodaci prehrani
Re: Vitamini i drugi dodaci prehrani
0
- lejlamo
- Komorebi

- Reactions: 13993
- Postovi: 6433
- Pridružen/a: 23 jul 2020, 11:02
- Lokacija: kamen i drača
Re: Vitamini i drugi dodaci prehrani
Ovo je preporuka doktora, ali dobro. Postoje različita mišljenja, naravno.
0
Re: Vitamini i drugi dodaci prehrani
Vidi kolicinu makolabina ( cijanokobalamina)....lejlamo je napisao/la: ↑21 jan 2021, 17:42 @Iskra
Evo šta sadrži:
3 vitamina B kompleksa i to B1, B6 i B12
Tj.
Tijamin mononitrat 110 mg
Piridoksin hidroklorid 200mg
Cijanokobalamin 0,5 mg
navedeni vitamini imaju veliki značaj za pravilan rad metabolizma neravnog sistema. U visokim dozama ovi vitamini imaju pomoćno i umirujuće dejstvo kod određenih upala nerava, tako što nadoknađuju nedostatak B vitamina u organizmu i potiču prirodne procese liječenja u nervnom tkivu.
na osnovu ovoga sam postavila proizvod.
Alj kako rekoh....ima dr za sve.
Ponekad samoinicijativa kod uzimanja pripravaka.koji se kogu uzeti na svoju ruku, i nazalost koji se radi profita u apotekama.nalaze u slobodnoj prodaji, mogu nanijeti niz stetnih ucinaka, i pogorsati opcu zdr sliku organizma.
P.s. kad se nekom ordinira b vit u jakoj koncentraciji ( vjestica je rekla "u ogromnim kolicinwma) onda se iz toga jasno da zakljuciti da se radi o stanjima prganizma.koji zahtjevaju promptnu i simultanu akciju u smuslu oporavka , tako da Pronerv , nije bas pogodan. Kod.nekih blazih stanja, i povremrno.preventivno, da, mogucr je da odgovara.
Mada opet...ja ga ni u takvim situacijama ne bih.
0
- lejlamo
- Komorebi

- Reactions: 13993
- Postovi: 6433
- Pridružen/a: 23 jul 2020, 11:02
- Lokacija: kamen i drača
- vjesticanametli
- PRObehar

- Reactions: 13687
- Postovi: 8170
- Pridružen/a: 19 sep 2020, 22:30
- Lokacija: Hexenland
Re: Vitamini i drugi dodaci prehrani
iskra kod mene duga prica al mi je pomoglo i uzimacu do kraja februara
bilo je svega
bilo je svega
0
Re: Vitamini i drugi dodaci prehrani
Bit ce bolje abd. Samo slusaj doktore.vjesticanametli je napisao/la: ↑21 jan 2021, 19:37 iskra kod mene duga prica al mi je pomoglo i uzimacu do kraja februara
bilo je svega![]()
1
1
- uvijek_kontra
- Etablirani član

- Reactions: 6621
- Postovi: 2479
- Pridružen/a: 29 jul 2020, 15:38
- Lokacija: Tu i tamo.
Re: Vitamini i drugi dodaci prehrani
Boostamo jetru.
Ovo se do sad pokazalo kao najbolje. Izbacila i slatkise pa za mjesec, dva trebali bi bit vidni rezultati.
Ovo se do sad pokazalo kao najbolje. Izbacila i slatkise pa za mjesec, dva trebali bi bit vidni rezultati.
0
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Re: Vitamini i drugi dodaci prehrani
Već neko vrijeme započela sam redovno uzimati vitam c i vitam d..
1
1
Neka ljubav caruje..
- vjesticanametli
- PRObehar

- Reactions: 13687
- Postovi: 8170
- Pridružen/a: 19 sep 2020, 22:30
- Lokacija: Hexenland
Re: Vitamini i drugi dodaci prehrani
uzeh neki dan kapsule bijelog luka a vitamni B obustavila dosta je bilo
sumece tablete svaki dan naizmjenicno cink i selen, kacij, magnezij,
sumece tablete svaki dan naizmjenicno cink i selen, kacij, magnezij,
0
Re: Liječenje vitaminom C
Uzeh danas ovo,bas da probam 
I dalje citam sastav na engleskom
I dalje citam sastav na engleskom
0
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
- lejlamo
- Komorebi

- Reactions: 13993
- Postovi: 6433
- Pridružen/a: 23 jul 2020, 11:02
- Lokacija: kamen i drača
Re: Liječenje vitaminom C
koju god namirnicu, vitamin, mineral...vatevr... izoluješ i pročitaš svojstva i blagodati koje nosi u sebi mogao bi se napisati sličan članak, ali...ne znam šta u praksi to nama znači.
vjerovatno ne mnogo, osim da znamo šta koja namirnica ili njezin dio sadrži pa da pravimo dobre kombinacije. prevelika količina bilo čega vjerovatno donosi štetu, a ne korist.
ona stara preporuka, jedi sve, ali umjereno i u vrijeme kada prispjeva je, prema mom mišljenju, najbolja nutricionistička preporuka ikad.
vjerovatno ne mnogo, osim da znamo šta koja namirnica ili njezin dio sadrži pa da pravimo dobre kombinacije. prevelika količina bilo čega vjerovatno donosi štetu, a ne korist.
ona stara preporuka, jedi sve, ali umjereno i u vrijeme kada prispjeva je, prema mom mišljenju, najbolja nutricionistička preporuka ikad.
3
3
Re: Vitamini i drugi dodaci prehrani
Danas smo se dotakli ponovo Velicanstva C VIT pa da kazemo nesto vise, naucno utemeljeno svakako.
Vitamin C (L-askorbinska kiselina) je bijeli kristalinični prah, lako topiv u vodi, a netopiv u mastima i uljima. Veoma je nestabilan i raspada se pod utjecajem zraka, svjetla, lužina, željeza i bakra. Dio je metabolizma glukoze. Kod ljudi se ne sintetizira u organizmu zbog nedostatka L-gulono-γ-lakton-oksidaze, posljednjeg enzima u procesu biosinteze pa ga je nužno unositi putem hrane. Većina životinja, osim majmuna i zamorca, može ga sama sintetizirati u svom tijelu.
Dokazano je da su prirodni i sintetski vitamin C kemijski identični, to jest da imaju jednaku bioraspoloživost (stupanj u kojem neki nutrijent postaje dostupan ciljnom tkivu nakon unosa u organizam) i biološko djelovanje. Bioraspoloživost se ne mijenja u odnosu na oblik, bez obzira na to je li riječ o tabletama, prahu ili nekim drugim oblicima.
Kako je vitamin C jak reducens, ima važnu ulogu u većini oksidoredukcijskih procesa u organizmu s obzirom na to da je uključen u više od 300 bioloških procesa. Potreban je za proizvodnju brojnih važnih spojeva u tijelu, uključujući kolagen, razne enzime i hormon nadbubrežne žlijezde te u metabolizmu aminokiselina, neurotransmitera (kemijskih glasnika mozga), kolesterola, folne kiseline i željeza. Poznato je da slobodni radikali reagiraju s biološkim molekulama u organizmu (proteinima, nukleinskim kiselinama, staničnim lipidima) te mogu izazvati oštećenja biološkog sustava povezana s mnogim teškim oboljenjima (neurodegenerativna oboljenja, rak...), a čak postoji i teorija koja njihovo djelovanje povezuje s procesom starenja. Zaštita stanice protiv tih reaktivnih molekula osigurava se putem brojnih spojeva sposobnih da djeluju kao "čistači" slobodnih radikala, a to su antioksidansi.
Sposobnost vitamina C da oksidira vitamin E i neutralizira radikale značajna je zaštita od srčanožilnih bolesti. Osim toga, vitamin C može djelovati i na smanjenje oksidacije LDL-a ("lošeg") kolesterola, procesa koji je preteča srčanožilnih bolesti, posebice ateroskleroze, a posljedično i srčanog i moždanog udara.
Dijabetičari imaju veći rizik od srčanožilnih bolesti zbog povećane stope glikozilacije, procesa koji nastaje kada se šećer veže za proteine. Među ostalim, glikozilacija može oštetiti vaskularni integritet i oslabiti mehanizam koji kontrolira proizvodnju kolesterola u jetri. Dodaci prehrani s vitaminom C znatno inhibiraju glikozilaciju i posredno imaju zaštitni učinak.
Mnoga istraživanja proučavala su utjecaj vitamina C na viruse (npr. one koji izazivaju prehladu). Iako rezultati istraživanja pokazuju da se njegovim redovitim unosom prehlada ne može spriječiti, postoje dokazi da se uzimanjem vitamina C ublažavaju simptomi i trajanje prehlade. Općenito, virusi ne mogu preživjeti u okolišu s visokim dozama vitamina C.
Nadalje, vitamin C pomaže u detoksikaciji i/ili neutralizaciji mnogih štetnih tvari, kao npr. kod trovanja vanadijem ili drugim teškim metalima. Osim toga, inhibira pretvorbu nitrata i nitrita (koji se nalaze u dimu cigarete, onečišćenom zraku, obrađenim/suhomesnatim proizvodima) te pomaže neutralizirati štetne učinke određenih pesticida i ugljičnog monoksida (iz ispušnih plinova automobila, industrijskog dima i dima cigareta).
Visok unos vitamina C povezan je i s nižom pojavom abnormalnih stanica i staničnih oštećenja u raznim dijelovima tijela. Naime, kada je količina antioksidansa u organizmu nedovoljna u odnosu na izlaganje organizma oksidativnom stresu (slobodni radikali i određeni toksini), kromosomi su više izloženi riziku od staničnih oštećenja.
Vitamin C (L-askorbinska kiselina) je bijeli kristalinični prah, lako topiv u vodi, a netopiv u mastima i uljima. Veoma je nestabilan i raspada se pod utjecajem zraka, svjetla, lužina, željeza i bakra. Dio je metabolizma glukoze. Kod ljudi se ne sintetizira u organizmu zbog nedostatka L-gulono-γ-lakton-oksidaze, posljednjeg enzima u procesu biosinteze pa ga je nužno unositi putem hrane. Većina životinja, osim majmuna i zamorca, može ga sama sintetizirati u svom tijelu.
Dokazano je da su prirodni i sintetski vitamin C kemijski identični, to jest da imaju jednaku bioraspoloživost (stupanj u kojem neki nutrijent postaje dostupan ciljnom tkivu nakon unosa u organizam) i biološko djelovanje. Bioraspoloživost se ne mijenja u odnosu na oblik, bez obzira na to je li riječ o tabletama, prahu ili nekim drugim oblicima.
Kako je vitamin C jak reducens, ima važnu ulogu u većini oksidoredukcijskih procesa u organizmu s obzirom na to da je uključen u više od 300 bioloških procesa. Potreban je za proizvodnju brojnih važnih spojeva u tijelu, uključujući kolagen, razne enzime i hormon nadbubrežne žlijezde te u metabolizmu aminokiselina, neurotransmitera (kemijskih glasnika mozga), kolesterola, folne kiseline i željeza. Poznato je da slobodni radikali reagiraju s biološkim molekulama u organizmu (proteinima, nukleinskim kiselinama, staničnim lipidima) te mogu izazvati oštećenja biološkog sustava povezana s mnogim teškim oboljenjima (neurodegenerativna oboljenja, rak...), a čak postoji i teorija koja njihovo djelovanje povezuje s procesom starenja. Zaštita stanice protiv tih reaktivnih molekula osigurava se putem brojnih spojeva sposobnih da djeluju kao "čistači" slobodnih radikala, a to su antioksidansi.
Sposobnost vitamina C da oksidira vitamin E i neutralizira radikale značajna je zaštita od srčanožilnih bolesti. Osim toga, vitamin C može djelovati i na smanjenje oksidacije LDL-a ("lošeg") kolesterola, procesa koji je preteča srčanožilnih bolesti, posebice ateroskleroze, a posljedično i srčanog i moždanog udara.
Dijabetičari imaju veći rizik od srčanožilnih bolesti zbog povećane stope glikozilacije, procesa koji nastaje kada se šećer veže za proteine. Među ostalim, glikozilacija može oštetiti vaskularni integritet i oslabiti mehanizam koji kontrolira proizvodnju kolesterola u jetri. Dodaci prehrani s vitaminom C znatno inhibiraju glikozilaciju i posredno imaju zaštitni učinak.
Mnoga istraživanja proučavala su utjecaj vitamina C na viruse (npr. one koji izazivaju prehladu). Iako rezultati istraživanja pokazuju da se njegovim redovitim unosom prehlada ne može spriječiti, postoje dokazi da se uzimanjem vitamina C ublažavaju simptomi i trajanje prehlade. Općenito, virusi ne mogu preživjeti u okolišu s visokim dozama vitamina C.
Nadalje, vitamin C pomaže u detoksikaciji i/ili neutralizaciji mnogih štetnih tvari, kao npr. kod trovanja vanadijem ili drugim teškim metalima. Osim toga, inhibira pretvorbu nitrata i nitrita (koji se nalaze u dimu cigarete, onečišćenom zraku, obrađenim/suhomesnatim proizvodima) te pomaže neutralizirati štetne učinke određenih pesticida i ugljičnog monoksida (iz ispušnih plinova automobila, industrijskog dima i dima cigareta).
Visok unos vitamina C povezan je i s nižom pojavom abnormalnih stanica i staničnih oštećenja u raznim dijelovima tijela. Naime, kada je količina antioksidansa u organizmu nedovoljna u odnosu na izlaganje organizma oksidativnom stresu (slobodni radikali i određeni toksini), kromosomi su više izloženi riziku od staničnih oštećenja.
2
2
Re: Vitamini i drugi dodaci prehrani
Apsorpcija vitamina C u crijevima se događa putem pasivne difuzije, ali i aktivnim transportom. U slučaju njegove niske koncentracije u crijevima dominira aktivni transport, dok kod visokih doza dolazi do zasićenja aktivnog transporta pa preostaje pasivna difuzija. Stoga se, teoretski gledano, tijekom opstipacije može povećati apsorpcija, na primjer uzimajući ga s hranom ili uzimajući oblike koji se slabo oslobađaju. Kod nekih osoba već se uz malu dnevnu dozu javlja proljev, dok se kod drugih ne javljaju nikakve smetnje, čak i ako uzimaju nekoliko puta više doze.
Izrazito visoke doze vitamina C mogu biti "otimači" bakra iz organizma. Kako je poznato da je bakar esencijalni nutrijent, svim osobama koje uzimaju izrazito visoke doze vitamina C preporučuje se da pritom osiguraju i odgovarajući unos bakra.
Budući da vitamin C povećava apsorpciju željeza, veće doze trebaju izbjegavati osobe koje imaju bolest povezanu s prekomjernim nakupljanjem željeza (primjerice hemokromatoza, hemosideroza). Za razliku od njih, osobe koje uzimaju nadopune željeza zbog bolje apsorpcije ujedno trebaju uzimati i vitamin C.
Izrazito visoke doze vitamina C mogu biti "otimači" bakra iz organizma. Kako je poznato da je bakar esencijalni nutrijent, svim osobama koje uzimaju izrazito visoke doze vitamina C preporučuje se da pritom osiguraju i odgovarajući unos bakra.
Budući da vitamin C povećava apsorpciju željeza, veće doze trebaju izbjegavati osobe koje imaju bolest povezanu s prekomjernim nakupljanjem željeza (primjerice hemokromatoza, hemosideroza). Za razliku od njih, osobe koje uzimaju nadopune željeza zbog bolje apsorpcije ujedno trebaju uzimati i vitamin C.
0
