BeHaR forum

U ovaj sistem prosto rečeno spadaju srce i krvni sudovi a obzirom da su kardiovaskularna oboljenja vodeći uzrok smrti i invalidnosti u svijetu mislim da zaslužuju svoju temu.

U kardiovaskularna oboljenja spadaju sve bolesti srca, vaskularne bolesti mozga i općenito bolesti krvnih sudova.
Najčešće bolesti iz ove skupine su srcani udar ( ishemijska bolest srca) , i moždani udar ( cerebrovaskularna bolest mozga).


Kako sačuvati srce , koji su faktori rizika, na šta možemo a na šta ne možemo uticati......e o tome.cemo malo opsirnije i detaljnije u nastavcima koji će uslijediti i iskreno se nadam.mozda nekome i biti od neke koristi.

ja sam dvije godine na patofizi na ekgu za dijagnozu stavljo infarkt miokarda dok nisam ubo sad u septembru

Hannibal je napisao/la: ↑01 aug 2020, 02:46 ja sam dvije godine na patofizi na ekgu za dijagnozu stavljo infarkt miokarda dok nisam ubo sad u septembru

To je super i sve to ali sada ću te zamoliti da tvoje upadice, istina duhovite , i sama se nasmijem, ipak ne stavljaš na ovu temu jer nemam namjeru učiniti je neozbiljnom.

Promjene koje nastaju u srčanom mišiću radi smanjenja priliva krvi zbog opstrukcije koronarnih arterija koje su izazvane arteriosklerozom ili koronarnom trombozom, jednostavno zovemo Koronarna bolest srca tj ishemija srčanog mišića ( miokarda).
Kao i zs sve promjene u ljudskom.organiznu tako i za koronarne bolest postoje faktori na koje možemo uticati i tako preduprijediti bolest i sačuvati zdravlje. WHO je na osnovu studija u zemljama. Sirom svijeta prihvatila postojanje jasno odredjenih rizikofaktora.
Postoje promjenjivi, i na njih možemo uticati ( prehrambene navike, tjelovježbe...) I neprocjenjivi na koje ne možemo uticati ( dijabetes, hereditet...).

Glavni rizikofaktori za arteriosklerozu su

-Arterijska hipertenzija
- Hiperlipidemija( povećane masnoce)
- Dijabetes
- Pušenje
- Hereditet ( nasljednik faktor)

+ Dodatni rizikofaktori
-Gojaznost
-Zivotna dob, spol
-Fizička neaktivnost
- Hiperhomocisteinemija ( nagomilavanje aminokiseline homocistein, sadrži sumpor )
-Povecanje CRP proteina
-Infekcija

Ako nekada stigneš volio bih da nam pojednostaviš o Giullian-bareovom sindromu. Mene jako zanima ta bolest i posebno zobg toga što je sada povoezuju sa COvid-om 19, kao jednog od težih "nuspojava" nervnog sistema.

Trafalgar Law je napisao/la: ↑01 aug 2020, 12:52

Ako nekada stigneš volio bih da nam pojednostaviš o Giullian-bareovom sindromu. Mene jako zanima ta bolest i posebno zobg toga što je sada povoezuju sa COvid-om 19, kao jednog od težih "nuspojava" nervnog sistema.

Pošteno da kažem znam.o čemu govoriš ali i ja se moram.malo podsjetiti. Prelistati knjigu. A dobro će mi doći , tako da hoću svakako ali nećemo na ovoj temi. Ovdje ću malo detaljnije obraditi koronarne bolesti . Možda nekom pomogne kad se objasni jezikom.prihvatljivim ljudima koji nisu medicinske struke.

Kada za to bude vremena, nema obaveze.

Hipertenzija

Jedan od najčešćih rizikofaktora je arterijska hipertenzija( visok pritisak)

Arterijski krvni pritisak je pritisak koju vrsi količina krvi sa unutarnje strane zidova krvnih sudova. Hipertenzija uzrokuje mehanicka oštećenja endotela ćelija pa se na tom.mjestu lipidi lijepe i nagomilavaju.
Ako je hipertenzija višegodišnji problem tada ona može imati vitalno ugrožavajuće posljedice cineci štetu na bubrezima, srcu, mozgu i očima, i naravno krvnim.sudovima.
Konstantno vsok.pritisak je teret na lijevu ventrikulu miokarda ( anatomski centralni dio srca,lijeva klijetka), i dovodi do zadebljanja ventrikularnog zida što se naziva hipertrofijom.
Hipertrofiran miokard ( srčani misic) nije u stanju da ispuni svoj zadatak pa zato slabi , dolazi do diletacije i na kraju do zatajenja. Takvo srce je u nemogućnosti da izbaci volumen krvi sa svakim.otkucajem pa se kao.posljedica toga krv akumulira u plućima.. Iz navedenog se vidi da hipertenzija ima snažno djelovanje na pojavu arterioskleroze ,može samostalno da izazove nastanak iste ili ubrza kod pušača, ili onih koji imaju povišen holesterol.
Osobe koje boluju od hipertenzija imaju 2-3 puta više šansi za razvoj srčanog udara, nego oni sa normalnim pritiskom. Više od 50% osoba koje su doživjele srčani udar bolovali su od hipertenzija.
Hipertenzija je vrlo često asimptimatsko stanje koje se lako.otkriva a i liječi, ali ako se zanemari onda dovodi do niza komplikacija.
Hipertenziju dijelimo etioloski, prema.stadiju i prema.stepenu oštećenja organa.

Prema stadiju krvnog pritiska razlikujemo slijedece;

Optimalni kp - Sistolni <120, dijastolni <80
Normalni - Sistolni <130 dijastolni <85
Visoki normalni - Sistolni 130-139 a dijastolni 85-89

Hipertenzijom.nazivamo.konstantna stanja pritiska slijedećih vrijednosti

Blaga - Sistolni 140-149 a dijastolni 90-99
Umjerena - Sistolni 160-179 A dijastolni 100-109
Teška - Sistolni >180 a dijastolni > 110.

habibi ti ima hipertenziju lijeve komore, kvota 1.05

Hannibal je napisao/la: ↑01 aug 2020, 19:12 habibi ti ima hipertenziju lijeve komore, kvota 1.05

Mrs

Iskra je napisao/la: ↑01 aug 2020, 19:41

Hannibal je napisao/la: ↑01 aug 2020, 19:12 habibi ti ima hipertenziju lijeve komore, kvota 1.05

Mrs

bgm hoce to ko pusi
sad vidim da sam napiso hipertenziju umjesto hipertrofiju haha

Hannibal je napisao/la: ↑01 aug 2020, 19:42

Iskra je napisao/la: ↑01 aug 2020, 19:41


Mrs

bgm hoce to ko pusi
sad vidim da sam napiso hipertenziju umjesto hipertrofiju haha

Habibi ne pusi već 5 mjeseci.

Iskra je napisao/la: ↑01 aug 2020, 19:43

Hannibal je napisao/la: ↑01 aug 2020, 19:42

bgm hoce to ko pusi
sad vidim da sam napiso hipertenziju umjesto hipertrofiju haha

Habibi ne pusi već 5 mjeseci.

zapali on krisom u kupatilu, znam ja njega

Zakacit cu ovdje nešto što nas sigurno sve zanima...

Kofeinski efekt na srce
picture share
Iako cesto možemo čuti savjet "smanji kafu" nije baš da je to u potpunosti tačno.
The healt Professional Study nije našla povezanost izmedju kofeina i incidence infarkta miokarda .

Efekti koje kafa ima.na srce su
Kafa olakšava oslobađanje norepinefrina iz simpatickih nerava, povećava intracelularni kalcijum , i povećava senzitivnost za kalijum. Djeluje nadražajno na rad srca u smislu povećanja sile kontrakcija, na puls .
Kofein kojeg je u kafi mnogo utiče psihostimulativno na centralni nervni sistem,pa zato često kažemo, razbudila nas kafa, daje nam energiju i povećava koncentraciju.

Do tri soljicee kafe dnevno stimulativneo djeluju na organizam.i nemaju nikakve štetne efekte. Kofein se iz organizma.vrlo brzo izlucuje tako da nema odgodjeno djelovanje .

Kao ni s cim ipak ni s kafom.ne treba pretjerivati.

Iskra je napisao/la: ↑01 aug 2020, 19:43

Hannibal je napisao/la: ↑01 aug 2020, 19:42

bgm hoce to ko pusi
sad vidim da sam napiso hipertenziju umjesto hipertrofiju haha

Habibi ne pusi već 5 mjeseci.

On? Moraces ga bolje pratiti.

Fatih je napisao/la: ↑09 aug 2020, 13:46

Iskra je napisao/la: ↑01 aug 2020, 19:43


Habibi ne pusi već 5 mjeseci.

On? Moraces ga bolje pratiti.

Kakav udar na moj integritet
A bilo bi i više, ali sam padao

Fatih je napisao/la: ↑09 aug 2020, 13:46

Iskra je napisao/la: ↑01 aug 2020, 19:43


Habibi ne pusi već 5 mjeseci.

On? Moraces ga bolje pratiti.

Ti bi morao biti malo bolje informiran.