Hafiz Sulejman Bugari
Hafiz Sulejman Bugari
Sulejman Bugari rođen je 5. oktobra 1966. godine u Orahovcu, kod Prizrena. Srednju školu, Medresu, završio je u Sarajevu. Sa treće godine Teološkog fakulteta u Sarajevu, današnji Fakultet islamskih nauka, odlazi u Medinu, na Univerzitet islamskih nauka, gdje, 1998. godine, diplomira na Odsjeku Kur’an i tefsir.
Magistrirao je 2012. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, na oblasti Socijalni rad.
Radio je kao imam u Baščaršijskoj džamiji u Sarajevu, a od 2003. godine kao imam Bijele džamije na Vratniku. Ujedno, ispred Rijaseta islamske zajednice u BiH, vršio je dužnost koordinatora svih centara za borbu protiv ovisnosti od droga.
Od septembra 2016. godine živi i radi u Crnoj Gori, gdje obavlja dužnost savjetnika reisa Rifata ef. Fejzića za misionarstvo (davu).
Od školske 2016/17. godine angažiran je i kao profesor tefsira u medresi “Mehmed Fatih” u Podgorici, a od školske 2017/18. godine i kao profesor ahlaka.
Do sada je objavio pet knjiga – zbirku više od pedeset hutbi – pod naslovom Vratimo se Gospodaru (objavljena i na engleskom i njemačkom jeziku), zbirku medijskih nastupa – pod naslovom Mi smo jedan drugome najbolji poklon, zbirku predavanja – pod naslovom Dersovi i druženja (objavljena i na njemačkom jeziku), istraživački rad pod naslovom Liječenje ovisnika o drogama u terapijskim zajednicama i zbirku izreka pod naslovom IZR(ij)EKE – Za raju iz Raja.
Hafiz Sulejman Bugari oženjen je i otac je petero djece.
Magistrirao je 2012. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, na oblasti Socijalni rad.
Radio je kao imam u Baščaršijskoj džamiji u Sarajevu, a od 2003. godine kao imam Bijele džamije na Vratniku. Ujedno, ispred Rijaseta islamske zajednice u BiH, vršio je dužnost koordinatora svih centara za borbu protiv ovisnosti od droga.
Od septembra 2016. godine živi i radi u Crnoj Gori, gdje obavlja dužnost savjetnika reisa Rifata ef. Fejzića za misionarstvo (davu).
Od školske 2016/17. godine angažiran je i kao profesor tefsira u medresi “Mehmed Fatih” u Podgorici, a od školske 2017/18. godine i kao profesor ahlaka.
Do sada je objavio pet knjiga – zbirku više od pedeset hutbi – pod naslovom Vratimo se Gospodaru (objavljena i na engleskom i njemačkom jeziku), zbirku medijskih nastupa – pod naslovom Mi smo jedan drugome najbolji poklon, zbirku predavanja – pod naslovom Dersovi i druženja (objavljena i na njemačkom jeziku), istraživački rad pod naslovom Liječenje ovisnika o drogama u terapijskim zajednicama i zbirku izreka pod naslovom IZR(ij)EKE – Za raju iz Raja.
Hafiz Sulejman Bugari oženjen je i otac je petero djece.
2
1
1
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Re: Hafiz Sulejman Bugari
Pa.izvolite! More je intervjua, predavanja, toliko pametnih stvari rekao da je prava steta da nesto od toga ne podijelimo ovdje..
0
Re: Hafiz Sulejman Bugari
KAŽI MI KO SI, DA VIDIM KO SAM
Nisam lingvist, ali dato mi je da govorim!
Nisam filosof, ali doista ljubim i volim mudrost!
Nisam uspješan, ali volim!
Ne mogu više da gledam, nagledao sam se svega, hoću da vidim!
Upitah prolaznika: - Kako si, ljudino? On će ti meni: - Otkud znaš da sam ljudina? A otkud znaš da nisi
- rekoh mu.
Meni puno znači to da svi znakovi u sebi nose značenje od svoga Označitelja. Šta tebi znači to što vidiš od znakova?
Jasan mi je prirodan brak sa svijetom, ali je neprirodno ostati u njemu.
Ja sâm ne predstavljam ništa, a zajedno predstavljamo Nešto!
Ja, iako često spominjem Boga, često i griješim. Zato sam samo čestica i ništa više.
Prvi i posljednji savršen pogled je Muhammedov, u drugom se pogledu ne nalazim!
O, Allahu, sačuvaj nas znanja koje ne donosi slobodu od sebe.
Sulejman Bugari
Nisam lingvist, ali dato mi je da govorim!
Nisam filosof, ali doista ljubim i volim mudrost!
Nisam uspješan, ali volim!
Ne mogu više da gledam, nagledao sam se svega, hoću da vidim!
Upitah prolaznika: - Kako si, ljudino? On će ti meni: - Otkud znaš da sam ljudina? A otkud znaš da nisi
- rekoh mu.
Meni puno znači to da svi znakovi u sebi nose značenje od svoga Označitelja. Šta tebi znači to što vidiš od znakova?
Jasan mi je prirodan brak sa svijetom, ali je neprirodno ostati u njemu.
Ja sâm ne predstavljam ništa, a zajedno predstavljamo Nešto!
Ja, iako često spominjem Boga, često i griješim. Zato sam samo čestica i ništa više.
Prvi i posljednji savršen pogled je Muhammedov, u drugom se pogledu ne nalazim!
O, Allahu, sačuvaj nas znanja koje ne donosi slobodu od sebe.
Sulejman Bugari
1
1
- lejlamo
- Komorebi
- Reactions: 14012
- Postovi: 6435
- Pridružen/a: 23 jul 2020, 11:02
- Lokacija: kamen i drača
Re: Hafiz Sulejman Bugari
mene uznemiruje njegova pojava, pogled, mimika i način govora.
ne ulazim u struku i znanje.
ne ulazim u struku i znanje.
2
2
Zadnja izmjena: lejlamo, dana/u 22 aug 2021, 20:35, ukupno mijenjano 1 put.
Re: Hafiz Sulejman Bugari
Riječ ubija ili oživljava. Otrovna je, ili je lijek. Božiji poslanik nije džaba govori da trebamo voditi računa o riječi. On se uhvatio za jezik i rekao: “Čuvajte se ovoga”. Kazao je da ništa neće voditi ljude u provaliju kao jezik. Dakle, pazi šta govoriš, pazi šta misliš.
0
Re: Hafiz Sulejman Bugari
Meni takodjer zna zasmetati, nekad ga ne mogu dovoljno brzo pratiti, zato vise volim citatu njegove pisane izjave ili citati intervjue.
0
Re: Hafiz Sulejman Bugari
Mi nemamo izgrađen stav kako da se odnosimo prema misli koje nam se serviraju. Obzirom da mi nismo vlasnici niti misli nit riječi. Nego je to dar od Gospodara, a dopustio je prokletom (šejtan ili đavo) da i on servira svoje misli. Krzo nas teku dvije rijeke misli, pozitivne ili negativne. Onaj koji ih razdvaja – on razmišlja. Oni koji ne razdvajaju, onda svašta im izlazi na usta.
Jedna riječ može prouzrokovati da neko ne spava godinama. I šta rade psiholozi, čupaju tu riječ, da je otkriju iz arhive. I onda vade tu riječi da vide šta je njega poremetilo da zapadne u to stanje. Nije džaba u Bosni izreka: “Ispeci pa reci”. Riječ je život, proces, projekat. Mi ne razumijemo Božiju riječ i zato ne znamo o čemu je riječ u životu.
Jedna riječ može prouzrokovati da neko ne spava godinama. I šta rade psiholozi, čupaju tu riječ, da je otkriju iz arhive. I onda vade tu riječi da vide šta je njega poremetilo da zapadne u to stanje. Nije džaba u Bosni izreka: “Ispeci pa reci”. Riječ je život, proces, projekat. Mi ne razumijemo Božiju riječ i zato ne znamo o čemu je riječ u životu.
2
2
Re: Hafiz Sulejman Bugari
Pitali su Alberta Einsteina kakvo je njegovo mišljenje o religiji. On je kazao: “Ako neko od vas spominje da to i to nema smisla, automatski se podrazumijeva da on zna šta ima smisla. A religija upravo govori o tome šta ima ili nema smisla”. Religija je jedna vrsta pravca. A ja to gledam kao pokušaj da se ponovo poveže sa izvorom, od kojeg se odvezalo.
0
Re: Hafiz Sulejman Bugari
Ima jedna arapska poslovica koja glasi: – Ružimo vrijeme, a problem je u nama. Kad bi vrijeme moglo progovoriti, ono bi nas kudilo.
Sve što nas okružuje govori: – Ja sam asocijacija za vječnost. Tako je i vrijeme je asocijacija na bezvremenost.
Sve što nas okružuje govori: – Ja sam asocijacija za vječnost. Tako je i vrijeme je asocijacija na bezvremenost.
0
Re: Hafiz Sulejman Bugari
Zadaća sviju nas je da ljudi budu slobodni i rahat od nas. To su put i misija pečatnog poslanika Muhammeda, a.s., i njegovih pravih sljedbenika.
1
1
Re: Hafiz Sulejman Bugari
Akademik Tvrtko Kulenović / Duhovni svijet Sulejmana Bugarija
Tekstovi Sulejmana Bugarija imaju formu aforizama, ali nisu aforizmi. U svoje vrijeme, naročito poslije Titove smrti, aforizmi su u Jugoslaviji bili vodeća književna forma. Bilo je to vrijeme neizvjesne budućnosti, opšte nesigurnosti, odsustvo želje za romanima i dramama, trebalo je iskazati se kratko i jasno, kritično u odnosu na datu stvarnost i zamišljenu stvarnost, kada je u pitanju stanje svijeta uopšte. Mudri i često humoristični.
Tekstovi Sulejmana Bugarija imaju sasvim druge ambicije, ali su i oni mudri i kratki. To su savjeti i upute za život. Ima ih kao kur’anskih ajeta, odlomaka i hadisa, ali Sulejman Bugari govori iz srca svoga bića, iz prakse koju je stekao kao Božiji službenik, imam (trenutno Bijele džamije) nevjerovatno omiljen ne samo među džematlijama, nego i među pripadnicima drugih vjera i drukčijih običaja. Njegovi tekstovi po formi bliski su aforizmima, kratki i jasni, također mudri i ispunjeni jednom lakoćom, ali vrlo ozbiljni u svojim namjerama, često ljekoviti u rezultatima, lako shvatljivi za razliku od mnogih aforizama, a podjednako bogati duhovnim sadržajima.
Glavna razlika je u tome što aforizmi mogu biti vrijedni i bez moralnih vrijednosti, samo svojom mudrošću i literarnošću, dok je u tekstovima Sulejmana Bugarija moralnost osnovna vrijednost jer su oni uzidani u religiju, a ne zaostaju po mudrosti i literarnosti.
Ti tekstovi služe duhu više nego razumu i ljepoti, upravo takvi su neophodni čovjeku u ovom našem vre- menu.
Naše vrijeme je vrijeme nevjerovatnog napretka u svim oblastima tehnike i tehnologije, logike i razuma, ali i priličnog zastoja u oblasti duha, uvijek tijesno ve- zanog s moralom. Kao vrhunac tog napretka uzima se upravo protekli 20. vijek, a zaboravlja se da su se upravo u tom vijeku dogodila dva strahovita rata, po obimu i strašnim posljedicama, ne samo nepoznata, nego i nemoguća u novijoj historiji, dobrim dijelom upravo zahvaljujući napretku tehnike i tehnologije (Za mnoge mudre ljude i ideja napretka uopšte je prilično sumnji- va ideja).
Raspoloživa statistika nam kaže da je u 20. vijeku (i njegovom aktualnom produžetku) živio istovremeno veći broj naučnika nego u čitavoj prethodnoj istoriji čo- vječanstva. To je fascinirajući podatak, ali bi se moglo zapitati, mada je nemoguće precizno statistički utvrditi, da nije možda i broj poginulih u dva svjetska rata, deset miliona u Prvom i pedeset milona u Drugom, ukupno šezdeset miliona ljudi, veći od broja poginulih u svim prethodnim ratovima?
Znameniti filozof rekao je da je poslije Aušvica poezija nemoguća. To je iz njega govorila tuga, očaj, bijes, mada je i njemu moralo biti jasno da između Aušvica i poezije nema nikakve veze, ali je možda na taj način, svjesno ili nesvjesno, izdaleka i zaobilazno, rekao da je moguće nešto mnogo strašnije, da će poslije Aušvica desiti se nešto kao Srebrenica.
“Aforizmi“ Sulejmana Bugarija u takvom svijetu su neizbježni i neophodni; trebalo bi da ih takvih ima više u raznim sredinama i u okviru raznih religija, ali ja za ove njegove tekstove moram reći da su odlično urađeni i da popunjavaju jedan dio svjetske praznine
Tekstovi Sulejmana Bugarija imaju formu aforizama, ali nisu aforizmi. U svoje vrijeme, naročito poslije Titove smrti, aforizmi su u Jugoslaviji bili vodeća književna forma. Bilo je to vrijeme neizvjesne budućnosti, opšte nesigurnosti, odsustvo želje za romanima i dramama, trebalo je iskazati se kratko i jasno, kritično u odnosu na datu stvarnost i zamišljenu stvarnost, kada je u pitanju stanje svijeta uopšte. Mudri i često humoristični.
Tekstovi Sulejmana Bugarija imaju sasvim druge ambicije, ali su i oni mudri i kratki. To su savjeti i upute za život. Ima ih kao kur’anskih ajeta, odlomaka i hadisa, ali Sulejman Bugari govori iz srca svoga bića, iz prakse koju je stekao kao Božiji službenik, imam (trenutno Bijele džamije) nevjerovatno omiljen ne samo među džematlijama, nego i među pripadnicima drugih vjera i drukčijih običaja. Njegovi tekstovi po formi bliski su aforizmima, kratki i jasni, također mudri i ispunjeni jednom lakoćom, ali vrlo ozbiljni u svojim namjerama, često ljekoviti u rezultatima, lako shvatljivi za razliku od mnogih aforizama, a podjednako bogati duhovnim sadržajima.
Glavna razlika je u tome što aforizmi mogu biti vrijedni i bez moralnih vrijednosti, samo svojom mudrošću i literarnošću, dok je u tekstovima Sulejmana Bugarija moralnost osnovna vrijednost jer su oni uzidani u religiju, a ne zaostaju po mudrosti i literarnosti.
Ti tekstovi služe duhu više nego razumu i ljepoti, upravo takvi su neophodni čovjeku u ovom našem vre- menu.
Naše vrijeme je vrijeme nevjerovatnog napretka u svim oblastima tehnike i tehnologije, logike i razuma, ali i priličnog zastoja u oblasti duha, uvijek tijesno ve- zanog s moralom. Kao vrhunac tog napretka uzima se upravo protekli 20. vijek, a zaboravlja se da su se upravo u tom vijeku dogodila dva strahovita rata, po obimu i strašnim posljedicama, ne samo nepoznata, nego i nemoguća u novijoj historiji, dobrim dijelom upravo zahvaljujući napretku tehnike i tehnologije (Za mnoge mudre ljude i ideja napretka uopšte je prilično sumnji- va ideja).
Raspoloživa statistika nam kaže da je u 20. vijeku (i njegovom aktualnom produžetku) živio istovremeno veći broj naučnika nego u čitavoj prethodnoj istoriji čo- vječanstva. To je fascinirajući podatak, ali bi se moglo zapitati, mada je nemoguće precizno statistički utvrditi, da nije možda i broj poginulih u dva svjetska rata, deset miliona u Prvom i pedeset milona u Drugom, ukupno šezdeset miliona ljudi, veći od broja poginulih u svim prethodnim ratovima?
Znameniti filozof rekao je da je poslije Aušvica poezija nemoguća. To je iz njega govorila tuga, očaj, bijes, mada je i njemu moralo biti jasno da između Aušvica i poezije nema nikakve veze, ali je možda na taj način, svjesno ili nesvjesno, izdaleka i zaobilazno, rekao da je moguće nešto mnogo strašnije, da će poslije Aušvica desiti se nešto kao Srebrenica.
“Aforizmi“ Sulejmana Bugarija u takvom svijetu su neizbježni i neophodni; trebalo bi da ih takvih ima više u raznim sredinama i u okviru raznih religija, ali ja za ove njegove tekstove moram reći da su odlično urađeni i da popunjavaju jedan dio svjetske praznine
0
Re: Hafiz Sulejman Bugari
hahaha dje ono zavrsi, u crnoj gori?
0
pričo razne gluposti, govorijo sam svašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
a mnoge bi sad želele da mi budu tašta
- Veca
- Etablirani član
- Reactions: 1973
- Postovi: 1449
- Pridružen/a: 31 aug 2020, 15:33
- Lokacija: Sikirevci!
Re: Hafiz Sulejman Bugari
...jedino njega mogu slusati od tih, raznijeh, ucenjaka i bas mi je simpa!
0
Bice kad se sjetim
Re: Hafiz Sulejman Bugari
Mi, vi, oni, meni, moje, tvoje, vaše i naše nas odraše i kroje odnose kako egu paše, umjesto da ostvare i žive dovu: – Uputi nas! To je za sviju nas i to je naše!!!
1
1