Radnici su sve češće prinuđeni svoje plate i doprinose tražiti putem sudova
Postano: 13 okt 2021, 11:25
Veliki broj poslodavaca u Bosni i Hercegovini ne plaća doprinose svojim radnicima. Dešavalo se to i prije pandemije, a pandemija je, čini se, samo dodatno pogoršala stvari.
Tako su u proteklom periodu, prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, najviše problema u poslovanju imale firme koje posluju u oblasti hotelijerstva, turizma, ugostiteljstva i prijevoza putnika te nisu redovno ni uplaćivale doprinose svojim radnicima.
U ovakvim slučajevima Porezna uprava FBiH reaguje tako da poreznim obveznicima izdaje nalog za plaćanje, a ako obaveze po nalogu ne budu plaćene u zakonom propisanom roku, PU pokreće postupak prinudne naplate.
"Postupak prinudne naplate ima određene posljedice po porezne obveznike, a neke od njih su uvećanje obaveze za troškove postupka prinudne naplate za 5 posto, kao i naplata dugovanja javnih prihoda iz cjelokupne imovine poreznog dužnika. Uz ispunjenje propisanih uslova s poreznim obveznicima na njihov zahtjev Porezna uprava zaključuje sporazume o odgođenom ili plaćanju duga u ratama, maksimalno do 10 godina. Kao najefikasnija mjera prinudne naplate koristi se blokada transakcijskog računa, odnosno donošenje rješenja o obustavi transakcija preko računa poreznih obveznika i naplati iz novčanih sredstava, a također i zapljena i prodaja imovine poreznih dužnika", kazali su nam iz Porezne uprave FBiH.
Međutim, primjena svih mjera za pojedine porezne obveznike još uvijek je ograničena nekim zakonskim rješenjima kao što su Zakon o konsolidaciji privrednih društava u Federaciji BiH, prema kojem se za određene privredne subjekte koji imaju Odluke o konsolidaciji na snazi ne primjenjuju mjere prinudne naplate, Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, prema kojem je u određenom vremenskom periodu bio uveden moratorij na prinudnu naplatu.
"Pojedini dužnici plaćaju tekuće obaveze za doprinose, dok stare obaveze ostaju neizmirene, odnosno izmirivat će se u nekom budućem periodu. Pored naplate u redovnom postupku i postupku prinudne naplate koji provodi Porezna uprava Federacije BiH, veoma često radnici svoja prava po osnovu plata i doprinosa ostvaruju tužbama kod nadležnih sudova u radno-pravnim sporovima. U takvim slučajevima Porezna uprava Federacije BiH po osnovu presuda, ako poslodavac ne izvrši uplatu doprinosa, vrši naplatu doprinosa primjenom mjera shodno zakonu", istakli su iz PU.
Podatke o dužnicima s dugom većim od 50.000 KM redovno ažuriraju, a kako su nam rekli, najveća dugovanja su za doprinose za obavezno osiguranje. Također, kazali su nam i kako redovno kontrolišu stanje u bazi podataka i poduzimaju zakonom propisane mjere kako bi upozorili firme koje ne izmiruju svoje obaveze.
"Zakonom o doprinosima propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od dvije do deset hiljada KM kazniti poslodavac koji ne obračunava doprinose pri obračunu plate, najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je plata dospjela za isplatu. Kažnjen će biti i obveznik – fizička osoba ako doprinose ne obračuna do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec", kazali su nam iz PU FBiH te dodali kako njihovi uposlenici kada izdaju prekršajni nalog, u njega mogu unijeti samo iznos minimalne propisane kazne, jer 'samo sud može izricati prekršajne kazne u propisanom rasponu'.
Na određeni broj poreznih obveznika, istakli su, djeluju propisane sankcije, tako da počnu izvršavati svoje zakonom propisane obaveze, ali postoje i obveznici na koje sankcije ne djeluju.
Među najvećim dužnicima u Republici Srspkoj, kako nam je kazao Goran Maričić, direktor Poreske uprave ovog entiteta, u samom vrhu se nalaze poreski obveznici kod kojih je pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije te javne zdravstvene ustanove.
"Kada je riječ o javnim zdravstvenim ustanovama, Vlada RS-a je pokrenula više različitih aktivnosti kako bi se zaustavilo gomilanje duga zdravstvenog sistema te kako bi se u što većoj mjeri smanjio postojeći dug. Kod stečajnih dužnika se radi o starom dugu koji se nije mogao naplatiti provođenjem mjera naplate te u trenutku kada se pokrene stečaj sve mjere Poreske uprave se prekidaju, a naplata se vrši unovčavanjem imovine stečajnog dužnika. Inače, dug poreskih obveznika posljednjih godina pokazuje tendenciju opadanja, što je rezultat preduzetih mjera Poreske uprave RS-a na njegovom smanjenju, prije svega kroz implementaciju integrisanog informacionog sistema, kojim je omogućena automatizacija postupka redovne i prinudne naplate. Na ovaj način sistem rada sada ne dozvoljava da se gomilaju dugovanja poreskih obveznika, ali smanjen je i utjecaj ljudskog faktora na minimum", kazao je Maričić.
Sankcije su, dodao je, propisane Zakonom o poreskom postupku, pa će se tako novčanom kaznom u iznosu od 20 posto od utvrđene obaveze za prekršaj kazniti poreski obveznik koji ne prijavi i ne obračuna poresku obavezu. Dakle, novčanom kaznom od tri do devet hiljada KM kaznit će se za prekršaj uplatilac doprinosa – fizička osoba ako ne podnese prijavu za registraciju obveznika doprinosa u jedinstvenom sistemu na propisani način i u propisanom roku te obračunavanjem kamata na iznos prijavljenih poreskih obaveza u slučaju neplaćanja u propisanom roku. Na iznos poreske obaveze, koja nije plaćena u propisanom roku, poreski obveznik je dužan da plati kamatu koja se obračunava po stopi od 0,03 posto dnevno, to jeste 10,95 posto godišnj
Tako su u proteklom periodu, prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, najviše problema u poslovanju imale firme koje posluju u oblasti hotelijerstva, turizma, ugostiteljstva i prijevoza putnika te nisu redovno ni uplaćivale doprinose svojim radnicima.
U ovakvim slučajevima Porezna uprava FBiH reaguje tako da poreznim obveznicima izdaje nalog za plaćanje, a ako obaveze po nalogu ne budu plaćene u zakonom propisanom roku, PU pokreće postupak prinudne naplate.
"Postupak prinudne naplate ima određene posljedice po porezne obveznike, a neke od njih su uvećanje obaveze za troškove postupka prinudne naplate za 5 posto, kao i naplata dugovanja javnih prihoda iz cjelokupne imovine poreznog dužnika. Uz ispunjenje propisanih uslova s poreznim obveznicima na njihov zahtjev Porezna uprava zaključuje sporazume o odgođenom ili plaćanju duga u ratama, maksimalno do 10 godina. Kao najefikasnija mjera prinudne naplate koristi se blokada transakcijskog računa, odnosno donošenje rješenja o obustavi transakcija preko računa poreznih obveznika i naplati iz novčanih sredstava, a također i zapljena i prodaja imovine poreznih dužnika", kazali su nam iz Porezne uprave FBiH.
Međutim, primjena svih mjera za pojedine porezne obveznike još uvijek je ograničena nekim zakonskim rješenjima kao što su Zakon o konsolidaciji privrednih društava u Federaciji BiH, prema kojem se za određene privredne subjekte koji imaju Odluke o konsolidaciji na snazi ne primjenjuju mjere prinudne naplate, Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, prema kojem je u određenom vremenskom periodu bio uveden moratorij na prinudnu naplatu.
"Pojedini dužnici plaćaju tekuće obaveze za doprinose, dok stare obaveze ostaju neizmirene, odnosno izmirivat će se u nekom budućem periodu. Pored naplate u redovnom postupku i postupku prinudne naplate koji provodi Porezna uprava Federacije BiH, veoma često radnici svoja prava po osnovu plata i doprinosa ostvaruju tužbama kod nadležnih sudova u radno-pravnim sporovima. U takvim slučajevima Porezna uprava Federacije BiH po osnovu presuda, ako poslodavac ne izvrši uplatu doprinosa, vrši naplatu doprinosa primjenom mjera shodno zakonu", istakli su iz PU.
Podatke o dužnicima s dugom većim od 50.000 KM redovno ažuriraju, a kako su nam rekli, najveća dugovanja su za doprinose za obavezno osiguranje. Također, kazali su nam i kako redovno kontrolišu stanje u bazi podataka i poduzimaju zakonom propisane mjere kako bi upozorili firme koje ne izmiruju svoje obaveze.
"Zakonom o doprinosima propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od dvije do deset hiljada KM kazniti poslodavac koji ne obračunava doprinose pri obračunu plate, najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je plata dospjela za isplatu. Kažnjen će biti i obveznik – fizička osoba ako doprinose ne obračuna do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec", kazali su nam iz PU FBiH te dodali kako njihovi uposlenici kada izdaju prekršajni nalog, u njega mogu unijeti samo iznos minimalne propisane kazne, jer 'samo sud može izricati prekršajne kazne u propisanom rasponu'.
Na određeni broj poreznih obveznika, istakli su, djeluju propisane sankcije, tako da počnu izvršavati svoje zakonom propisane obaveze, ali postoje i obveznici na koje sankcije ne djeluju.
Među najvećim dužnicima u Republici Srspkoj, kako nam je kazao Goran Maričić, direktor Poreske uprave ovog entiteta, u samom vrhu se nalaze poreski obveznici kod kojih je pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije te javne zdravstvene ustanove.
"Kada je riječ o javnim zdravstvenim ustanovama, Vlada RS-a je pokrenula više različitih aktivnosti kako bi se zaustavilo gomilanje duga zdravstvenog sistema te kako bi se u što većoj mjeri smanjio postojeći dug. Kod stečajnih dužnika se radi o starom dugu koji se nije mogao naplatiti provođenjem mjera naplate te u trenutku kada se pokrene stečaj sve mjere Poreske uprave se prekidaju, a naplata se vrši unovčavanjem imovine stečajnog dužnika. Inače, dug poreskih obveznika posljednjih godina pokazuje tendenciju opadanja, što je rezultat preduzetih mjera Poreske uprave RS-a na njegovom smanjenju, prije svega kroz implementaciju integrisanog informacionog sistema, kojim je omogućena automatizacija postupka redovne i prinudne naplate. Na ovaj način sistem rada sada ne dozvoljava da se gomilaju dugovanja poreskih obveznika, ali smanjen je i utjecaj ljudskog faktora na minimum", kazao je Maričić.
Sankcije su, dodao je, propisane Zakonom o poreskom postupku, pa će se tako novčanom kaznom u iznosu od 20 posto od utvrđene obaveze za prekršaj kazniti poreski obveznik koji ne prijavi i ne obračuna poresku obavezu. Dakle, novčanom kaznom od tri do devet hiljada KM kaznit će se za prekršaj uplatilac doprinosa – fizička osoba ako ne podnese prijavu za registraciju obveznika doprinosa u jedinstvenom sistemu na propisani način i u propisanom roku te obračunavanjem kamata na iznos prijavljenih poreskih obaveza u slučaju neplaćanja u propisanom roku. Na iznos poreske obaveze, koja nije plaćena u propisanom roku, poreski obveznik je dužan da plati kamatu koja se obračunava po stopi od 0,03 posto dnevno, to jeste 10,95 posto godišnj
