Hipertenzija
Jedan od najčešćih rizikofaktora je arterijska hipertenzija( visok pritisak)
Arterijski krvni pritisak je pritisak koju vrsi količina krvi sa unutarnje strane zidova krvnih sudova. Hipertenzija uzrokuje mehanicka oštećenja endotela ćelija pa se na tom.mjestu lipidi lijepe i nagomilavaju.
Ako je hipertenzija višegodišnji problem tada ona može imati vitalno ugrožavajuće posljedice cineci štetu na bubrezima, srcu, mozgu i očima, i naravno krvnim.sudovima.
Konstantno vsok.pritisak je teret na lijevu ventrikulu miokarda ( anatomski centralni dio srca,lijeva klijetka), i dovodi do zadebljanja ventrikularnog zida što se naziva hipertrofijom.
Hipertrofiran miokard ( srčani misic) nije u stanju da ispuni svoj zadatak pa zato slabi , dolazi do diletacije i na kraju do zatajenja. Takvo srce je u nemogućnosti da izbaci volumen krvi sa svakim.otkucajem pa se kao.posljedica toga krv akumulira u plućima.. Iz navedenog se vidi da hipertenzija ima snažno djelovanje na pojavu arterioskleroze ,može samostalno da izazove nastanak iste ili ubrza kod pušača, ili onih koji imaju povišen holesterol.
Osobe koje boluju od hipertenzija imaju 2-3 puta više šansi za razvoj srčanog udara, nego oni sa normalnim pritiskom. Više od 50% osoba koje su doživjele srčani udar bolovali su od hipertenzija.
Hipertenzija je vrlo često asimptimatsko stanje koje se lako.otkriva a i liječi, ali ako se zanemari onda dovodi do niza komplikacija.
Hipertenziju dijelimo etioloski, prema.stadiju i prema.stepenu oštećenja organa.
Prema stadiju krvnog pritiska razlikujemo slijedece;
Optimalni kp - Sistolni <120, dijastolni <80
Normalni - Sistolni <130 dijastolni <85
Visoki normalni - Sistolni 130-139 a dijastolni 85-89
Hipertenzijom.nazivamo.konstantna stanja pritiska slijedećih vrijednosti
Blaga - Sistolni 140-149 a dijastolni 90-99
Umjerena - Sistolni 160-179 A dijastolni 100-109
Teška - Sistolni >180 a dijastolni > 110.
Moraces ga bolje pratiti.
1
