Predsjednik Republike Zoran Milanović ocijenio je u utorak na komemoraciji u povodu obilježavanja 29. godišnjice pogibije hrvatskih branitelja u Kusonjama da je Hrvatska u Domovinskom ratu pokazala velikodušnost.
"Bilo je grešaka, ali velikodušno oprostiti i donijeti Zakon o amnestiji, dakle nekažnjavanju, oprostu svih onih koji su sudjelovali u pobuni protiv Hrvatske, a nisu počinili ratne zločine. To je veliki broj ljudi", rekao je Milanović.
To, kaže, napominje zbog paradoksa.
"Ti ljudi su došli praktički u zasjedu, tu su opkoljeni, mučeni i ubijeni. Prema zakonu o amnestiji, oni koji su pucali su obuhvaćeni amnestijom, oni koji su mučili nisu. To je jako velikodušno, to ne radi svatko", rekao je, istaknuvši da je događaj u Kusonjama jedan od prvih traumatičnih događaja te vrste u našem ratu te da je tu počeo onaj pravi rat.
Dodao je da smo kao država pokazali veliku velikodušnost i da se to uzima zdravo za gotovo, kao nešto normalno.
"Taj oprost i ta odluka da se ne proganja najveći dio onih koji su digli oružje na hrvatsku državu, to ne može svatko. To nije pozicija sile, ta je pozicija slabija, ali moralno jača i zato je moralna snaga ovog mjesta ono što će buduće generacije hrvatskih ljudi, vojnika, policajaca uvijek podsjećati da je ovu zemlju, našu Hrvatsku spasio i omogućio vrlo mali broj ljudi s oružjem u rukama. Tu je cijena uvijek visoka i to uvijek treba ponavljati i znati", poručio je.
Netko će na to biti ponosan, kao ja i kao većina ljudi, a netko treba to shvatiti kao činjenicu.
Rekao je i da "organi gonjenja" za vrijeme njegovog mandata, kao niti sadašnjeg premijera Andreja Plenkovića ne prelaze preko toga olako, međutim "neke stvari je teško ili nemoguće utvrditi nakon toliko godina".
"Valjda netko ne misli da bi hrvatski pravosudni organi štitili počinitelja ovih zločina, oni to ne rade, prošlo je puno vremena i ova Vlada će u onoj mjeri u kojoj može, učiniti sve što može i treba se nadati da će u tome biti uspješna", zaključio je.
Današnjoj obljetnici prisustvovao je uz predsjednika Milanovića i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te predstavnici županija Bjelovarsko-bilogorske i Požeško-slavonske kao i predstavnici gradova Pakraca i Bjelovara.
U Kusonjama pokraj Pakraca na blagdan Male Gospe na zvjerski način ubijeno je 20 hrvatskih branitelja, pripadnika 105. bjelovarske brigade ZNG-a. Upravo je ta "A" satnija 1. bojne 105. bjelovarske brigade ZNG-a stigla u pomoć obrani Pakraca sa zadatkom da izvide stanje na bojišnici pa su improviziranim oklopnim transporterom otišli u izviđanje, među ostalim i u Kusonje.
Zarobljene članove brigade bili su zarobljeni, mučeni i na kraju nemilosrdno ubijeni.
Tijekom druge godišnjice obilježavanja tog događaja na istom je mjestu podmetnuta bomba koja je usmrtila još trojicu hrvatskih vojnika.
Hrvatska
Re: Lijepa naša..
MINISTAR obrane Mario Banožić izjavio je da se danas od devet do 11:30 zaprimaju ponude za višenamjenske borbene avione, nakon čega slijedi proces evaluacije koji će trajati tri mjeseca prije nego što bude dovršen prijedlog koji će se uputiti vladi.
"Zaprimaju se danas od devet sati, posljednja će doći u 11:30, nakon toga ćemo iz Ministarstva poslati kratko priopćenje za javnost", rekao je Banožić novinarima pred Banskim dvorima.
Konačna odluka o ponudi spremna za vladu do kraja godine
Na pitanje hoće li javnost znati detalje ponude Banožić je odgovorio da neće jer ponude prolaze "proces validacija, evaluacije, koji će trajati tri mjeseca i na osnovu toga će se napraviti prijedlog za vladu".
Najavio je da će konačna odluka o ponudi biti spremna za vladu do kraja godine.
"Zatražili smo inicijalne ponude od SAD-a vezano za nabavku novih F-16 aviona i od Švedske za nabavku Gripena. Imamo također ponude koje se odnose na polovne, rabljene avione europske proizvodnje, Italija Eurofighter, Francuska Rafale, ali isto tako avione koji su rabljeni, a odnosi se na F-16 avione iz Norveške, Grčke, Izraela", kazao je.
Očekuje da će se svi ponuđači odazvati sukladno vremenu koje su dobili u uputi, a nakon toga će višeresorno povjerenstvo zaprimiti ponude i obaviti proces evaluacije i validacije.
Banožić kaže da mu je teško predviđati koliko će sve koštati jer još ne zna kakve će ponude dobiti. Potvrdio je da Hrvatska nabavlja 12 aviona.
"Međuresorno povjerenstvo ima određenu ponderaciju, koja uključuje i financijski, ali isto tako i tehnički dio", rekao je Banožić.
"Zaprimaju se danas od devet sati, posljednja će doći u 11:30, nakon toga ćemo iz Ministarstva poslati kratko priopćenje za javnost", rekao je Banožić novinarima pred Banskim dvorima.
Konačna odluka o ponudi spremna za vladu do kraja godine
Na pitanje hoće li javnost znati detalje ponude Banožić je odgovorio da neće jer ponude prolaze "proces validacija, evaluacije, koji će trajati tri mjeseca i na osnovu toga će se napraviti prijedlog za vladu".
Najavio je da će konačna odluka o ponudi biti spremna za vladu do kraja godine.
"Zatražili smo inicijalne ponude od SAD-a vezano za nabavku novih F-16 aviona i od Švedske za nabavku Gripena. Imamo također ponude koje se odnose na polovne, rabljene avione europske proizvodnje, Italija Eurofighter, Francuska Rafale, ali isto tako avione koji su rabljeni, a odnosi se na F-16 avione iz Norveške, Grčke, Izraela", kazao je.
Očekuje da će se svi ponuđači odazvati sukladno vremenu koje su dobili u uputi, a nakon toga će višeresorno povjerenstvo zaprimiti ponude i obaviti proces evaluacije i validacije.
Banožić kaže da mu je teško predviđati koliko će sve koštati jer još ne zna kakve će ponude dobiti. Potvrdio je da Hrvatska nabavlja 12 aviona.
"Međuresorno povjerenstvo ima određenu ponderaciju, koja uključuje i financijski, ali isto tako i tehnički dio", rekao je Banožić.
0
Re: Lijepa naša..
Kupite šest novih i Cao..
Pa šest za deset godina, pa tako stalno...
Ovako je Hr več 30 godina bez avijacije...
Oni migovi su bili imaš i nemaš... Opasni za sve...
Pa šest za deset godina, pa tako stalno...
Ovako je Hr več 30 godina bez avijacije...
Oni migovi su bili imaš i nemaš... Opasni za sve...
0
Re: Lijepa naša..
..a bude nesto ne znam kavi subsvedskibne kuzim se u naoružanje al novo je novo..a opet s druge strane Mercedes je Mercedes a ostalo su auti..dilema sto GOD izvučeš pogriješio si.. 
0
Re: Lijepa naša..
APPLE je ovih dana hrvatsku aplikaciju za rješavanje matematičkih zadataka Photomath proglasio aplikacijom dana.
Riječ je o mobilnoj aplikaciji koju proizvodi istoimena tvrtka, čiji je osnivač i direktor Damir Sabol. Aplikaciju Photomath u svijetu trenutno koristi oko 195 milijuna korisnika, a broj onih koji je preuzimaju nastavlja rasti. Kako nam je kazao Sabol, u Photomathu očekuju da će broj korisnika uskoro dosegnuti 200 milijuna. Najviše korisnika, otprilike četvrtina, je u SAD-u. Slijedi Rusija, pa Brazil, europske zemlje i Indonezija.
Riječ je o mobilnoj aplikaciji koju proizvodi istoimena tvrtka, čiji je osnivač i direktor Damir Sabol. Aplikaciju Photomath u svijetu trenutno koristi oko 195 milijuna korisnika, a broj onih koji je preuzimaju nastavlja rasti. Kako nam je kazao Sabol, u Photomathu očekuju da će broj korisnika uskoro dosegnuti 200 milijuna. Najviše korisnika, otprilike četvrtina, je u SAD-u. Slijedi Rusija, pa Brazil, europske zemlje i Indonezija.
1
1
Re: Lijepa naša..
..i ja sam nekako za to..al da nam ameri ne uvale smeće ..servis i to valjda bi tribalo ic u cijenu
0
Re: Lijepa naša..
Zato kažem, bolje šest novih, na koje neće trebati sljedećih deset godina iskrcati još toliko love, koliko na održavanje, remont, upgrade starih kanti...
Znam da je vojno, eskadrila 12 komada... Ali eto sad nema ništa, pa se živi...
0
Re: Lijepa naša..
Kad sam na moru, ne smijem piksne gužvati, da bi ih mogao na kantu objesiti, a za avione se ima...
Odlični prioriteti...
1
1
Re: Lijepa naša..
Da, BiH ima 6 eskadrila i nosac aviona u Neumu. A sta sa susjedstvom? Sta te boli briga za Srbiju? Nemoj ih napadati i "mirna Bosna" (pun intended). U slucaju da njima nesto padne na um, pa jos im je NATO duboko urezan u pamcenje...
0
Tokom cijelog tvog zvota, u tebi se bore dva vuka, dobar i zao. Pobijedice onaj koga vise hranis.
Re: Lijepa naša..
To ti je kao jahtom... Nije ni problem toliki kupiti...
Znaš koliko košta polijetanje, jedno?
Školovanje pilota, oprema, infrastruktura za jednu eskadrilu, naoružanje.. Itd itd.
Aviano je dosta blizu, jeftinije platiti.
A i da imaš, u slučaju sukoba, dodju frajeri i za pola sata dvojica će potamaniti eskadrilu sa raptorima... I haj cao.
1
1
Re: Lijepa naša..
..ljutio se ti il ne bih je nuklearna bomba a o Srbiji da i ne govorim..stanje na Kosovu crnoj gori ne zna se di je gora situacija..a dok NATO reagira ..iako iskreno nisam ni ja za..al vojno i geopolitički valjda stručnjaci znaju pa najbolje da se plenkiju pljuje lova nezna sto će od nje ako nema razlog..
0
Re: Lijepa naša..
HNB-ov stručnjak za ekonomiju Vedran Šošić objasnio je za N1 da se trend povećanog zapošljavanja ne odnosi samo na uslužne djelatnosti, nego općenito. Turizam je prošao relativno dobro, ali ono što bi Hrvatsku trebalo ekonomski spašavati nešto je sasvim drugo.
"Industrija i građevina su se već oporavile, industrija čak i do nešto viših razina od predrecesijskih. Građevina se oporavila skoro do razina uoči recesije", objasnio je Šošić.
"Svi tekući pokazatelji pokazuju oporavak, u fazu oporavka vjerojatno smo ušli još prije nekoliko mjeseci", kazao je glavni HNB-ov ekonomist.
Objasnio je da je specifičnost ovakvog razvoja situacije specifičnost same krize, odnosno ne to što bi ona bila posljedica ekonomskih fluktuacija, nego što je prouzročena vanjskim udarom odnosno pandemijom.
Atipično je i to što se slabija ekonomska aktivnost osjeća u uslužnom sektoru, rekao je, dok se inače ekonomski udari u tom sektoru ne osjete tako snažno.
"Oporavak uslužnog sektora je počeo s puno niže razine, tu su još uvijek neke preporuke, a i građani se sami još uvijek drže oprezno", kazao je Šošić, "a oprez građana nepovoljno djeluje na te djelatnosti."
O stanju u turizmu
Za turizam Šošić upozorava da ga se ne može promatrati samo kroz ugostiteljstvo, nego kroz vrlo široku potrošnju. Rekao je da će pad prihoda u turizmu biti vjerojatno veći od 50 posto, a da će financijski prihodi od turizma ovisiti o tome koliko su gosti trošili.
"Financijski prihodi će vjerojatno biti bolji od toga, ali ne toliko bolji. Vjerojatno je smanjenje prosječne potrošnje", kaže.
Stopa pada BDP-a, koja je u drugom tromjesečju iznosila 15 posto, u srpnju se već smanjila na jednoznamenkastu brojku.
"Naredne godine ne bismo još trebali očekivati povratak na pretkriznu razinu", rekao je Šošić.
"Na tržištu rada već tri mjeseca imamo rast zaposlenosti. Pritom se samo dio toga odnosi na uslužne djelatnosti", kaže.
Rekao je da je HNB radio tri scenarija prognoze pada BDP-a za ovu godinu; optimističan je bio 6,5 posto, srednji 9,7 posto i pesimistični od 11 posto.
HNB, dodao je, vodi računa o tome da ne poskupljuju uvjeti financiranja u bankama: "U kolovozu je višak likvidnosti iznosio oko 41 milijardu kuna. To su povijesno najviše razine likvidnosti. Zato su uvjeti financiranja ostali vrlo povoljni."
"Industrija i građevina su se već oporavile, industrija čak i do nešto viših razina od predrecesijskih. Građevina se oporavila skoro do razina uoči recesije", objasnio je Šošić.
"Svi tekući pokazatelji pokazuju oporavak, u fazu oporavka vjerojatno smo ušli još prije nekoliko mjeseci", kazao je glavni HNB-ov ekonomist.
Objasnio je da je specifičnost ovakvog razvoja situacije specifičnost same krize, odnosno ne to što bi ona bila posljedica ekonomskih fluktuacija, nego što je prouzročena vanjskim udarom odnosno pandemijom.
Atipično je i to što se slabija ekonomska aktivnost osjeća u uslužnom sektoru, rekao je, dok se inače ekonomski udari u tom sektoru ne osjete tako snažno.
"Oporavak uslužnog sektora je počeo s puno niže razine, tu su još uvijek neke preporuke, a i građani se sami još uvijek drže oprezno", kazao je Šošić, "a oprez građana nepovoljno djeluje na te djelatnosti."
O stanju u turizmu
Za turizam Šošić upozorava da ga se ne može promatrati samo kroz ugostiteljstvo, nego kroz vrlo široku potrošnju. Rekao je da će pad prihoda u turizmu biti vjerojatno veći od 50 posto, a da će financijski prihodi od turizma ovisiti o tome koliko su gosti trošili.
"Financijski prihodi će vjerojatno biti bolji od toga, ali ne toliko bolji. Vjerojatno je smanjenje prosječne potrošnje", kaže.
Stopa pada BDP-a, koja je u drugom tromjesečju iznosila 15 posto, u srpnju se već smanjila na jednoznamenkastu brojku.
"Naredne godine ne bismo još trebali očekivati povratak na pretkriznu razinu", rekao je Šošić.
"Na tržištu rada već tri mjeseca imamo rast zaposlenosti. Pritom se samo dio toga odnosi na uslužne djelatnosti", kaže.
Rekao je da je HNB radio tri scenarija prognoze pada BDP-a za ovu godinu; optimističan je bio 6,5 posto, srednji 9,7 posto i pesimistični od 11 posto.
HNB, dodao je, vodi računa o tome da ne poskupljuju uvjeti financiranja u bankama: "U kolovozu je višak likvidnosti iznosio oko 41 milijardu kuna. To su povijesno najviše razine likvidnosti. Zato su uvjeti financiranja ostali vrlo povoljni."
0