..ma daj zbog toga trump hoće zid prema mexicu još reci i da narko dileri dobro došli jer je droga potrebna narkomanima..
United States of America
Re: USA, Donald Trump
0
Re: USA, Donald Trump
Pusti sad to. Rekao si o imigrantima to sto si rekao. Ja sam ti napisao koliko ih imau USA. I da im se "gleda kroz oci". Kada zafali, pustice se se jedno vrijeme da se opet namiri koliko treba...zid ili ne.
0
Tokom cijelog tvog zvota, u tebi se bore dva vuka, dobar i zao. Pobijedice onaj koga vise hranis.
Re: USA, Donald Trump
..to je merkelica imala plan al kad su nekontrolirtano stizali nisu dobili kvalitetnu radnu snagu a dobila probleme...ko zna di bomba može puknut ujutro u belinu il već gdje..
0
Re: USA, Donald Trump
Ti si isto našao, koga uvjeriti...
0
Re: USA, Donald Trump
Sto rece jedan kolega, "izčaših mozak". Ovo je tipicno za priku, sto mu zamjerim cesto. Dam ti tvrde cinjenice, nemoj da skreces temu.
0
Tokom cijelog tvog zvota, u tebi se bore dva vuka, dobar i zao. Pobijedice onaj koga vise hranis.
Re: USA, Donald Trump
..jeste zatekli žicu ..a to tvoja struka pala je pinkica..
Hihi
0
Re: USA, Donald Trump
..sto ocekivat ako bude biden..
Joea Bidena teško bismo mogli nazvati kandidatom koji Americi i svijetu može vratiti nadu u budućnost. On ima 78 godina, što će reći da je budućnost koja stoji pred njim, čak i u najoptimističnijoj varijanti, deprimirajuće kratka.
On može proživjeti cijeli mandat, možda i još jedan, dva, tri... samo je pitanje u kakvoj kondiciji i s kakvim intelektualnim sposobnostima.
Ako mene pitate, nikad i nigdje se ne bih kladio na čeljad koja broji sitno do osamdesetog rođendana. U mladosti sam možda i živio u naivnoj vjeri da su godine samo broj, no nakon što sam navršio pedesetu, postalo mi je jasno kako se kotrljam nizbrdicom koja je iz dana u dan sve strmija.
K tome, Biden je već desetljećima dio establishmenta. Ako do sada nije osjetio potrebu da dovede u pitanje društvo i vrijednosti koje je sam entuzijastično gradio, teško da će mu to pasti na pamet u danima (i godinama) što slijede. Pod njegovim vodstvom samo će se nastaviti "propast Rimskoga Carstva".
Joea Bidena teško bismo mogli nazvati kandidatom koji Americi i svijetu može vratiti nadu u budućnost. On ima 78 godina, što će reći da je budućnost koja stoji pred njim, čak i u najoptimističnijoj varijanti, deprimirajuće kratka.
On može proživjeti cijeli mandat, možda i još jedan, dva, tri... samo je pitanje u kakvoj kondiciji i s kakvim intelektualnim sposobnostima.
Ako mene pitate, nikad i nigdje se ne bih kladio na čeljad koja broji sitno do osamdesetog rođendana. U mladosti sam možda i živio u naivnoj vjeri da su godine samo broj, no nakon što sam navršio pedesetu, postalo mi je jasno kako se kotrljam nizbrdicom koja je iz dana u dan sve strmija.
K tome, Biden je već desetljećima dio establishmenta. Ako do sada nije osjetio potrebu da dovede u pitanje društvo i vrijednosti koje je sam entuzijastično gradio, teško da će mu to pasti na pamet u danima (i godinama) što slijede. Pod njegovim vodstvom samo će se nastaviti "propast Rimskoga Carstva".
0
Re: USA, Donald Trump
Može li ovo biti istina?
Pošto je to vodilja USA, čini mi se da će ova činjenica jako utjecati na rezultate izbora...
Iskreno se nadam, da se varam
Američki BDP porastao za čak 33, 1 posto u zadnjem kvartalu, najviše u povijesti
Autor: Tomislav Kardum
Američki BDP porastao je, u odnosu na prošli kvartal, za 33, 1 posto, što je najveći porast od 1947., kada su se počeli prikupljati podaci, objavilo je ministarstvo trgovine.
Američka je ekonomija porasla za 7, 4 posto u posljednjem kvartalu 2020. Zbog pandemije je, od travnja do lipnja, BDP pao za 31, 4 posto na godišnjoj razini. Ekonomija se dobro oporavlja, ali je američki BDP i dalje manji za 3, 5 posto nego na kraju 2019. zbog restrikcija uvedenih uslijed pandemije koronavirusa.
Oporavak američke ekonomije zasigurno ide na ruku postojećem američkom predsjedniku koji se osvrnuo na pozitivne ekonomske trendove.
“Brojke BDP-a upravo objavljene. Najveće i najbolje u povijesti naše zemlje (…). Iduća će godina biti FANTASTIČNA!!! Međutim, uspavani Joe Biden i njegov prijedlog rekordnog povećanja poreza potpuno bi ju (ekonomiju) ubili. Tako mi je drago što je ova velika brojka BDP-a izašla van prije 3. studenog (datum izbora)”, objavio je na Twitteru Donald Trump.
Pošto je to vodilja USA, čini mi se da će ova činjenica jako utjecati na rezultate izbora...
Iskreno se nadam, da se varam
Američki BDP porastao za čak 33, 1 posto u zadnjem kvartalu, najviše u povijesti
Autor: Tomislav Kardum
Američki BDP porastao je, u odnosu na prošli kvartal, za 33, 1 posto, što je najveći porast od 1947., kada su se počeli prikupljati podaci, objavilo je ministarstvo trgovine.
Američka je ekonomija porasla za 7, 4 posto u posljednjem kvartalu 2020. Zbog pandemije je, od travnja do lipnja, BDP pao za 31, 4 posto na godišnjoj razini. Ekonomija se dobro oporavlja, ali je američki BDP i dalje manji za 3, 5 posto nego na kraju 2019. zbog restrikcija uvedenih uslijed pandemije koronavirusa.
Oporavak američke ekonomije zasigurno ide na ruku postojećem američkom predsjedniku koji se osvrnuo na pozitivne ekonomske trendove.
“Brojke BDP-a upravo objavljene. Najveće i najbolje u povijesti naše zemlje (…). Iduća će godina biti FANTASTIČNA!!! Međutim, uspavani Joe Biden i njegov prijedlog rekordnog povećanja poreza potpuno bi ju (ekonomiju) ubili. Tako mi je drago što je ova velika brojka BDP-a izašla van prije 3. studenog (datum izbora)”, objavio je na Twitteru Donald Trump.
1
1
Re: USA, Donald Trump
Ne brini, i meni je drago sto se varas oko rezultata.storm je napisao/la: ↑30 okt 2020, 19:36 Može li ovo biti istina?
Pošto je to vodilja USA, čini mi se da će ova činjenica jako utjecati na rezultate izbora...
Iskreno se nadam, da se varam
Američki BDP porastao za čak 33, 1 posto u zadnjem kvartalu, najviše u povijesti
Autor: Tomislav Kardum
Američki BDP porastao je, u odnosu na prošli kvartal, za 33, 1 posto, što je najveći porast od 1947., kada su se počeli prikupljati podaci, objavilo je ministarstvo trgovine.
Američka je ekonomija porasla za 7, 4 posto u posljednjem kvartalu 2020. Zbog pandemije je, od travnja do lipnja, BDP pao za 31, 4 posto na godišnjoj razini. Ekonomija se dobro oporavlja, ali je američki BDP i dalje manji za 3, 5 posto nego na kraju 2019. zbog restrikcija uvedenih uslijed pandemije koronavirusa.
Oporavak američke ekonomije zasigurno ide na ruku postojećem američkom predsjedniku koji se osvrnuo na pozitivne ekonomske trendove.
“Brojke BDP-a upravo objavljene. Najveće i najbolje u povijesti naše zemlje (…). Iduća će godina biti FANTASTIČNA!!! Međutim, uspavani Joe Biden i njegov prijedlog rekordnog povećanja poreza potpuno bi ju (ekonomiju) ubili. Tako mi je drago što je ova velika brojka BDP-a izašla van prije 3. studenog (datum izbora)”, objavio je na Twitteru Donald Trump.
"Kasno Marko na Kosovo stize". Bilo sta sto sad izadje na vidjelo (izuzimajuci neki sci-fi scenario), vec je kasno.Iako se Trump se jos ne moze otpisati, tesko da se vise sta da promijeniti. Jos ovo nekoliko dana, svi gradjani sada samo razmisljaju o tome, da li ce njihov glas, koji su vec odlucili dati jednom ili drugom, uticati na rezultate.
Ankete pred prosle izbore su imale dosta propusta, pogotovo sto se nisu dovoljno fokusirali na broj elektorskih glasova koje svaka drzava nosi, nego su bile vise usmjerene ka tome, generalno ko ce za koga glasati, te po tome dosli do tih nekih rezultata koji su isli u prilog ClintonKI. Nisu pogrijesili u broju. Ali jesu u elektorima. Sada su svi koji provode iole ozbiljne ankete, uzeli i to u obzir.
I po njima, Biden ima blagu prednost u skoro svim odlucujucim drzavama. S tim sto ne treba zanemariti tu rijec "blagu", osim u par njih, gdje ima oko 5% prednosti.
Ipak, gledajuci sta se sve dogadja o ovoj nesretnoj 2020., ne bi nista iznenadilo.
2
1
1
1
Tokom cijelog tvog zvota, u tebi se bore dva vuka, dobar i zao. Pobijedice onaj koga vise hranis.
Re: USA, Donald Trump
@Mehaning Nije valjda da ti je zao Trumponje naseg? 
0
Tokom cijelog tvog zvota, u tebi se bore dva vuka, dobar i zao. Pobijedice onaj koga vise hranis.
Re: USA, Donald Trump
Iskreno...veća su mi nada elektori ovaj put...Fatih je napisao/la: ↑30 okt 2020, 19:53Ne brini, i meni je drago sto se varas oko rezultata.storm je napisao/la: ↑30 okt 2020, 19:36 Može li ovo biti istina?
Pošto je to vodilja USA, čini mi se da će ova činjenica jako utjecati na rezultate izbora...
Iskreno se nadam, da se varam
Američki BDP porastao za čak 33, 1 posto u zadnjem kvartalu, najviše u povijesti
Autor: Tomislav Kardum
Američki BDP porastao je, u odnosu na prošli kvartal, za 33, 1 posto, što je najveći porast od 1947., kada su se počeli prikupljati podaci, objavilo je ministarstvo trgovine.
Američka je ekonomija porasla za 7, 4 posto u posljednjem kvartalu 2020. Zbog pandemije je, od travnja do lipnja, BDP pao za 31, 4 posto na godišnjoj razini. Ekonomija se dobro oporavlja, ali je američki BDP i dalje manji za 3, 5 posto nego na kraju 2019. zbog restrikcija uvedenih uslijed pandemije koronavirusa.
Oporavak američke ekonomije zasigurno ide na ruku postojećem američkom predsjedniku koji se osvrnuo na pozitivne ekonomske trendove.
“Brojke BDP-a upravo objavljene. Najveće i najbolje u povijesti naše zemlje (…). Iduća će godina biti FANTASTIČNA!!! Međutim, uspavani Joe Biden i njegov prijedlog rekordnog povećanja poreza potpuno bi ju (ekonomiju) ubili. Tako mi je drago što je ova velika brojka BDP-a izašla van prije 3. studenog (datum izbora)”, objavio je na Twitteru Donald Trump.
Iako se Trump se jos ne moze otpisati, tesko da se vise sta da promijeniti. Jos ovo nekoliko dana, svi gradjani sada samo razmisljaju o tome, da li ce njihov glas, koji su vec odlucili dati jednom ili drugom, uticati na rezultate.
Ankete pred prosle izbore su imale dosta propusta, pogotovo sto se nisu dovoljno fokusirali na broj elektorskih glasova koje svaka drzava nosi, nego su bile vise usmjerene ka tome, generalno ko ce za koga glasati, te po tome dosli do tih nekih rezultata koji su isli u prilog ClintonKI. Nisu pogrijesili u broju. Ali jesu u elektorima. Sada su svi koji provode iole ozbiljne ankete, uzeli i to u obzir.
I po njima, Biden ima blagu prednost u skoro svim odlucujucim drzavama. S tim sto ne treba zanemariti tu rijec "blagu", osim u par njih, gdje ima oko 5% prednosti.
Ipak, gledajuci sta se sve dogadja o ovoj nesretnoj 2020., ne bi nista iznenadilo.
Ne živim tamo, ne znam, ali ovako sa strane, i slušajući nekolicinu, koji jesu tamo...ludilo je
Znaš ti sam najbolje "prosjećnog amera"
0
Re: USA, Donald Trump
tamo je haos....najblaze receno
prosjecan amer,o demokratiji nezna nista
ko tele
prosjecan amer,o demokratiji nezna nista
ko tele
2
2
Re: USA, Donald Trump
Nista novo...
0
Tokom cijelog tvog zvota, u tebi se bore dva vuka, dobar i zao. Pobijedice onaj koga vise hranis.
Re: USA, Donald Trump
Tko će u svijetu plakati za Trumpom u slučaju poraza, a tko će otvarati šampanjac
Autor: Zoran Meter
Čitav svijet s pozornošću iščekuje skore američke predsjedničke izbore koji se održavaju u utorak, 3. studenog. Mnoge zemlje, njihove vlade i političke i društvene elite, kao i sami građani, otvoreno ili prikriveno zauzimaju klasične navijačke pozicije – već sukladno tome, kako se aktualna Trumpova administracija prema njima odnosila u protekle četiri godine.
I dok postoje države koje su s Trumpom na čelu SAD-a jako profitirale kada je riječ o njihovim nacionalnim interesima, poput Izraela, Saudijske Arabije, UAE ili Poljske, postoje i one druge, koje su, suprotno tome, bile izložene permanentnim snažnim političkim ili gospodarskim (najčešće oboje istovremeno) pritiscima Washingtona, poput ključnih zemalja Europske unije (prije svih Njemačke i Francuske), pa sve do onih koje je Trumpova administracija dovela u položaj da ih SAD smatraju gotovo pa egzistencijalnim prijetnjama i protiv njih uvodila snažne sankcije i pokretala trgovinske ratove – poput Irana i Kine. Rusija je u tom smislu posebna priča, jer je ona, kao neprijatelj br. 1 SAD-a bila definirana još od strane prethodne – Obamine administracije, a ova Trumpova, što se odnosa s Moskvom tiče, samo je nastavila hod u istom smjeru, iako je sam Donald Trump najavljivao njihov zaokret i normalizaciju. Do toga, međutim, iz različitih razloga nije došlo (zašto je to tako, nije tema ovog članka) a teško je očekivati i da će u kratkoročnom razdoblju doći, tko god zasjeo na tron Bijele kuće u iduće 4 godine. U tom je smislu Rusija danas vjerojatno i najravnodušnija zemlja svijeta po pitanju predstojećih američkih izbora, odnosno njihovog pobjednika, jer i od jednog i od drugog ne očekuje ama baš ništa novog i pozitivnog.
S druge strane zanimljiva je i pozicija Turske, koja, iako formalna američka vojna saveznica i članica NATO-a godinama ima itekako složene odnose s SAD-om, pomalo slično kao i Rusija – još od doba Obamine administracije, pri čemu su se u vrijeme ove Trumpove pojavljivali samo povremeni i kratkotrajni bljeskovi i znakovi povjerenja i mogućeg zatopljenja odnosa. Međutim, neovisno o tome, Ankara posve sigurno ne želi pobjedu demokratskog kandidata Joe Bidena jer je njegova (demokratska) koncepcija ustroja svijeta, temeljena na neoliberalizmu i vrijednostima koje iz njega proizlaze (od kojih su neke i po mnoge druge u svijetu, a ne samo Turke, teško prihvatljive), posve suprotna koncepciji razvoja turskog društva, u velikoj mjeri prožetog provedenom neo-islamizacijom i odmakom od sekularizma iz pred-Erdoganovog doba. Gotovo mi je nemoguće zamisliti kako bi za istim stolom mogli sjediti i ugodno časkati turski čelnik Recep Tayyip Erdogan i eventualni predsjednik SAD-a Joe Biden. To su dva posve različita svijeta i pola, dvije suprostavljene osobnosti i ideologije, kao i pogledi na život općenito. S pragmatičnim Trumpom, uvijek spremnim na pregovore još od vremena kada se primarno bavio biznisom, lakše je sjesti i dogovarati se, bez obzira koliko je on bio tvrd, pa i neugodan pregovarač kada su ključni američki nacionalni interesi u pitanju.
Možemo, dakle, bez većih problema ili opasnosti za pogrešku kazati kako Trumpovu detronizaciju danas sa sigurnošću iščekuju tj. da za nju navijaju EU (naravno ne sva, već spomenute ključne članice i službeni Bruxelles u kojemu one politički dominiraju), Kina i Iran (da sada ne idemo preširoko u smislu latinsko-američkih zemalja gdje to isto sigurno žele i Venezuela i Kuba, kojoj je Trump vratio prethodno ukinute sankcije od strane Obamine administracije). S druge se strane najgrčevitije za Trumpovu pobjedu moli Izrael, svjestan, kako više nikada u budućnosti neće imati toliko sebi naklonjenu američku administraciju kao što je bila ova sadašnja. Za Trumpom će, ako bude poražen, sigurno plakati i Poljska i Mađarska.
Ovom bih se prigodom ipak još malo zadržao na Iranu. Ta je zemlja vjerojatno proživljavala najveće drame s Trumpom posljednje četiri godine. Osim što se Washington jednostrano povukao iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Teheranom, uveo mu je i nikad strože sankcije, prije svega protiv iranskog energetskog i financijskog sektora i na njihovo poštivanje primorao sve svoje saveznike i partnere diljem svijeta usprkos njihovom snažnom protivljenju. Poput EU, čak i Velike Britanije, koji su od ljeta 2015. i potpisivanja nuklearnog sporazuma s Iranom, pokrenuli intenzivnu gospodarsku i investicijsku suradnju s tom zemljom. Osim toga, Iran je proživljavao i prave drame u vojno-sigurnosnom smislu u vrijeme aktualne američke administracije. Dovoljno se prisjetiti otvorenih prijetnji njegovim sveopćim razaranjem ili razaranjem njegovih nuklearnih postrojenja, blokadom plovidbe iranskih tankera i čega sve ne, da bi sve skupa kulminiralo brutalnim ubojstvom iranskog generala Qassema Soleimanija pri njegovu dolasku u bagdadsku zračnu luku početkom siječnja ove godine, što je posve otvoreno učinila američka vojska uporabom svojih bespilotnih letjelica. Mnogi u svijetu zato taj čin nazivaju i aktom državnog terorizma, jer ne mogu se samo tako likvidirati državni dužnosnici ili službenici bilo koje zemlje i to još na teritoriju treće države (naravno, u praksi mogu, ali onda se to ne radi javnom uporabom službene vojske (jer je to kao objava rata), već zakulisnim obavještajnim operacijama i korištenjem „tuđih ruku“) .
A evo najnovijih vijesti iz Irana, koje se tiču predstojećih američkih izbora u kontekstu ove teme:
Prema današnjim navodima Reutersa, iranska nacionalna valuta rial jučer je porasla na maksimum u posljednjih 6 tjedana u odnosu na američki dolar, što je posljedica ubrizgavanja deviznih sredstava Središnje banke Islamske Republike u nadi za slabljenjem protuiranskih sankcija nakon moguće smjene vlasti u Washingtonu tj. pobjede Joe Bidena. Prema podacima web stranice Bonbbast.com dolar se jučer prodavao na neslužbenom tržištu po tečaju od oko 268 000 riala, u usporedbi s 281 000 u prošli petak.
Iranski mediji citiraju analitičare koji izjavljuju kako je rast domaće valute posljedica očekivanja pobjede Joe Bidena koji bi u tom slučaju mogao zauzeti „mekšu“ poziciju prema Teheranu u odnosu na onu Trumpovu, koja je snažno naštetila iranskom gospodarstvu. Iranska središnja banka 29. listopada priopćila je kako će u idućih 7 dana ubrizgavati na devizno tržište oko 70 milijuna dolara dnevno.
S druge strane ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif još je ljetos izjavio kako će iduća američka administracija, bez obzira tko pobijedio, morati kompenzirati štetu koju su SAD nanijele Iranu protuzakonitim sankcijama. „Za nas je važno da Washington promijeni svoj pristup prema Teheranu“, kazao je Zarif još u lipnju ove godine, na konferenciji „Mediteranski dijalog – 2020“ održanoj posredstvom video-linka.
Možemo zaključiti slijedeće: američki izbori, prošli i ovi, koji se održavaju za tri dana, pretvorili su se u globalni show broj 1, na razini najvećih sportskih spektakala, s otvorenim kladionicama pro i contra Trumpa i Bidena. Sve nas to uistinu podsjeća da je svijet već odavno postao „globalno selo“, s medijskom silom, koja u realnom vremenu informacijski i slikovno povezuje sve ljude svijeta. I u tome ne bi bilo ništa loše, kada se u pozadini spomenutog „showa“ s američkim izborima ne bi krile duboke i ozbiljne opasnosti koje prijete i po Sjedinjene Države i po svijet u cjelini. Sportsko i političko navijanje je dobro i normalno, ali euforija koja se oko toga stvara, potpuna polarizacija i javno izražavana mržnja prema suprotnom taboru u ovome je slučaju izrazito opasna. Jer ovdje se ne radi o finalu američkog nogometnog ili košarkaškog prvenstva, već o „utakmici“ koja u doslovnom smislu te riječi određuje sudbinu 300 milijuna Amerikanaca ali i milijardi ljudi čitavoga svijeta s obzirom na dominantni američki globalnim utjecaj. On se proteklih godina ubrzano topi i smanjuje, što i jest najveći uzrok unutar-američkih političkih i društvenih trenja, dubioza i nestabilnosti, a koje se onda prelijevaju i na ostatak svijeta zbog porušenog sustava međunarodnih norni i institucija uspostavljenih posljeratnim svjetskim poratkom.
Autor: Zoran Meter
Čitav svijet s pozornošću iščekuje skore američke predsjedničke izbore koji se održavaju u utorak, 3. studenog. Mnoge zemlje, njihove vlade i političke i društvene elite, kao i sami građani, otvoreno ili prikriveno zauzimaju klasične navijačke pozicije – već sukladno tome, kako se aktualna Trumpova administracija prema njima odnosila u protekle četiri godine.
I dok postoje države koje su s Trumpom na čelu SAD-a jako profitirale kada je riječ o njihovim nacionalnim interesima, poput Izraela, Saudijske Arabije, UAE ili Poljske, postoje i one druge, koje su, suprotno tome, bile izložene permanentnim snažnim političkim ili gospodarskim (najčešće oboje istovremeno) pritiscima Washingtona, poput ključnih zemalja Europske unije (prije svih Njemačke i Francuske), pa sve do onih koje je Trumpova administracija dovela u položaj da ih SAD smatraju gotovo pa egzistencijalnim prijetnjama i protiv njih uvodila snažne sankcije i pokretala trgovinske ratove – poput Irana i Kine. Rusija je u tom smislu posebna priča, jer je ona, kao neprijatelj br. 1 SAD-a bila definirana još od strane prethodne – Obamine administracije, a ova Trumpova, što se odnosa s Moskvom tiče, samo je nastavila hod u istom smjeru, iako je sam Donald Trump najavljivao njihov zaokret i normalizaciju. Do toga, međutim, iz različitih razloga nije došlo (zašto je to tako, nije tema ovog članka) a teško je očekivati i da će u kratkoročnom razdoblju doći, tko god zasjeo na tron Bijele kuće u iduće 4 godine. U tom je smislu Rusija danas vjerojatno i najravnodušnija zemlja svijeta po pitanju predstojećih američkih izbora, odnosno njihovog pobjednika, jer i od jednog i od drugog ne očekuje ama baš ništa novog i pozitivnog.
S druge strane zanimljiva je i pozicija Turske, koja, iako formalna američka vojna saveznica i članica NATO-a godinama ima itekako složene odnose s SAD-om, pomalo slično kao i Rusija – još od doba Obamine administracije, pri čemu su se u vrijeme ove Trumpove pojavljivali samo povremeni i kratkotrajni bljeskovi i znakovi povjerenja i mogućeg zatopljenja odnosa. Međutim, neovisno o tome, Ankara posve sigurno ne želi pobjedu demokratskog kandidata Joe Bidena jer je njegova (demokratska) koncepcija ustroja svijeta, temeljena na neoliberalizmu i vrijednostima koje iz njega proizlaze (od kojih su neke i po mnoge druge u svijetu, a ne samo Turke, teško prihvatljive), posve suprotna koncepciji razvoja turskog društva, u velikoj mjeri prožetog provedenom neo-islamizacijom i odmakom od sekularizma iz pred-Erdoganovog doba. Gotovo mi je nemoguće zamisliti kako bi za istim stolom mogli sjediti i ugodno časkati turski čelnik Recep Tayyip Erdogan i eventualni predsjednik SAD-a Joe Biden. To su dva posve različita svijeta i pola, dvije suprostavljene osobnosti i ideologije, kao i pogledi na život općenito. S pragmatičnim Trumpom, uvijek spremnim na pregovore još od vremena kada se primarno bavio biznisom, lakše je sjesti i dogovarati se, bez obzira koliko je on bio tvrd, pa i neugodan pregovarač kada su ključni američki nacionalni interesi u pitanju.
Možemo, dakle, bez većih problema ili opasnosti za pogrešku kazati kako Trumpovu detronizaciju danas sa sigurnošću iščekuju tj. da za nju navijaju EU (naravno ne sva, već spomenute ključne članice i službeni Bruxelles u kojemu one politički dominiraju), Kina i Iran (da sada ne idemo preširoko u smislu latinsko-američkih zemalja gdje to isto sigurno žele i Venezuela i Kuba, kojoj je Trump vratio prethodno ukinute sankcije od strane Obamine administracije). S druge se strane najgrčevitije za Trumpovu pobjedu moli Izrael, svjestan, kako više nikada u budućnosti neće imati toliko sebi naklonjenu američku administraciju kao što je bila ova sadašnja. Za Trumpom će, ako bude poražen, sigurno plakati i Poljska i Mađarska.
Ovom bih se prigodom ipak još malo zadržao na Iranu. Ta je zemlja vjerojatno proživljavala najveće drame s Trumpom posljednje četiri godine. Osim što se Washington jednostrano povukao iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Teheranom, uveo mu je i nikad strože sankcije, prije svega protiv iranskog energetskog i financijskog sektora i na njihovo poštivanje primorao sve svoje saveznike i partnere diljem svijeta usprkos njihovom snažnom protivljenju. Poput EU, čak i Velike Britanije, koji su od ljeta 2015. i potpisivanja nuklearnog sporazuma s Iranom, pokrenuli intenzivnu gospodarsku i investicijsku suradnju s tom zemljom. Osim toga, Iran je proživljavao i prave drame u vojno-sigurnosnom smislu u vrijeme aktualne američke administracije. Dovoljno se prisjetiti otvorenih prijetnji njegovim sveopćim razaranjem ili razaranjem njegovih nuklearnih postrojenja, blokadom plovidbe iranskih tankera i čega sve ne, da bi sve skupa kulminiralo brutalnim ubojstvom iranskog generala Qassema Soleimanija pri njegovu dolasku u bagdadsku zračnu luku početkom siječnja ove godine, što je posve otvoreno učinila američka vojska uporabom svojih bespilotnih letjelica. Mnogi u svijetu zato taj čin nazivaju i aktom državnog terorizma, jer ne mogu se samo tako likvidirati državni dužnosnici ili službenici bilo koje zemlje i to još na teritoriju treće države (naravno, u praksi mogu, ali onda se to ne radi javnom uporabom službene vojske (jer je to kao objava rata), već zakulisnim obavještajnim operacijama i korištenjem „tuđih ruku“) .
A evo najnovijih vijesti iz Irana, koje se tiču predstojećih američkih izbora u kontekstu ove teme:
Prema današnjim navodima Reutersa, iranska nacionalna valuta rial jučer je porasla na maksimum u posljednjih 6 tjedana u odnosu na američki dolar, što je posljedica ubrizgavanja deviznih sredstava Središnje banke Islamske Republike u nadi za slabljenjem protuiranskih sankcija nakon moguće smjene vlasti u Washingtonu tj. pobjede Joe Bidena. Prema podacima web stranice Bonbbast.com dolar se jučer prodavao na neslužbenom tržištu po tečaju od oko 268 000 riala, u usporedbi s 281 000 u prošli petak.
Iranski mediji citiraju analitičare koji izjavljuju kako je rast domaće valute posljedica očekivanja pobjede Joe Bidena koji bi u tom slučaju mogao zauzeti „mekšu“ poziciju prema Teheranu u odnosu na onu Trumpovu, koja je snažno naštetila iranskom gospodarstvu. Iranska središnja banka 29. listopada priopćila je kako će u idućih 7 dana ubrizgavati na devizno tržište oko 70 milijuna dolara dnevno.
S druge strane ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif još je ljetos izjavio kako će iduća američka administracija, bez obzira tko pobijedio, morati kompenzirati štetu koju su SAD nanijele Iranu protuzakonitim sankcijama. „Za nas je važno da Washington promijeni svoj pristup prema Teheranu“, kazao je Zarif još u lipnju ove godine, na konferenciji „Mediteranski dijalog – 2020“ održanoj posredstvom video-linka.
Možemo zaključiti slijedeće: američki izbori, prošli i ovi, koji se održavaju za tri dana, pretvorili su se u globalni show broj 1, na razini najvećih sportskih spektakala, s otvorenim kladionicama pro i contra Trumpa i Bidena. Sve nas to uistinu podsjeća da je svijet već odavno postao „globalno selo“, s medijskom silom, koja u realnom vremenu informacijski i slikovno povezuje sve ljude svijeta. I u tome ne bi bilo ništa loše, kada se u pozadini spomenutog „showa“ s američkim izborima ne bi krile duboke i ozbiljne opasnosti koje prijete i po Sjedinjene Države i po svijet u cjelini. Sportsko i političko navijanje je dobro i normalno, ali euforija koja se oko toga stvara, potpuna polarizacija i javno izražavana mržnja prema suprotnom taboru u ovome je slučaju izrazito opasna. Jer ovdje se ne radi o finalu američkog nogometnog ili košarkaškog prvenstva, već o „utakmici“ koja u doslovnom smislu te riječi određuje sudbinu 300 milijuna Amerikanaca ali i milijardi ljudi čitavoga svijeta s obzirom na dominantni američki globalnim utjecaj. On se proteklih godina ubrzano topi i smanjuje, što i jest najveći uzrok unutar-američkih političkih i društvenih trenja, dubioza i nestabilnosti, a koje se onda prelijevaju i na ostatak svijeta zbog porušenog sustava međunarodnih norni i institucija uspostavljenih posljeratnim svjetskim poratkom.
1
1